London, (MINA) - Meðunarodna organizacija Amnesti Internešnal pozvala je danas crnogorskog predsjednika i premijera Filipa Vujanoviæa i Mila Ðukanoviæa, da iskoriste novosteèenu nezavisnost Crne Gore kako bi se poboljšala ljudska prava. »Kao najnovija èlanica Ujedinjenih nacija (UN), Crna Gora mora implementirati meðunarodne obaveze kako bi u potpunosti podržala i zaštitila ljudska prava svih ljudi na svojoj teritoriji«, kazao je programski direktor organizacije za Evropu i centralnu Aziju Nikola Dakvort. On je naveo da crnogorske vlasti moraju riješiti kršenja ljudskih prava u prošlosti u skladu sa meðunarodnim obavezama koje proizilaze iz èlanstva u UN-u. Prema njegovim rijeèima, to podrazumijeva potragu i prebacivanje osumnjièenih pred Haškim tribunalom, za koje se vjeruje da su ili bi mogli putovati preko crnogorske teritorije, ukljuèujuæi bosanske Srbe Radovana Karadžiæa i Ratka Mladiæa. Amnesti Internešnal je pozvao Vujanoviæa i Ðukanoviæa da preduzmu konkretne korake u rješavanju najurgentnijih izazova sa kojima se Crna Gora suoèava u oblasti ljudskih prava, kao i onih iz nedavne prošlosti - nekažnjavanje za ratne zloèine i pravda za žrtve i njihove porodice. U toj organizaciji su zabrinuti zbog neuspjeha vlasti u Crnoj Gori da privedu pravdi osumnjièene za hapšenje i nestanak oko 80 bosanskih Muslimana koji su deportovani iz Crne Gore u Bosnu i Hercegovinu 1992. godine. »Roðaci nestalih imaju pravo da znaju za sudbinu i gdje se nalaze njihovi najbliži. Žrtve i roðaci pokojnika imaju pravo na hitno ostvarenje pravde i nesmetan pristup reparacijama«, rekao je Dakvort u saopštenju za javnost. Organizacija je pozvala vlasti da implementiraju preporuke Evropskog komiteta za prevenciju torture i obezbijede zaštitu za osam hiljada izbjeglica i 16 hiljada interno raseljenih lica. Navodi se da etnièki Albanci i Bošnjaci još ne uživaju sva manjinska prava. To onemoguæava Bošnjacima, na primjer, da dobijaju zvaniène informacije ili obrazovanje na sopstvenom jeziku. Amnesti je posebno zabrinut za Rome koji se suoèavaju sa poveæanjem rasistièkih napada tokom 2005. godine i kontinuirane diskriminacije u pristupu zapošljavanju, transportu i pravu na zdravlje i adekvatno stanovanje. »Novoosvojena nezavisnost trebalo bi da bude podsticaj za crnogorske vlasti da rješavaju dosljedno i obuhvatno sve postojeæe probleme u ljudskim pravima. Ispunjavanje meðunarodnih obaveza preporuèiæe Crnu Goru kao dostojanstvenog novog èlana UN-a i Savjeta Evrope«, zakljuèio je Dakvort. (kraj) del/tmi