Rekjavik, (MINA-BUSINESS) - Veæina Islanðana namjerava da na referendumu glasa protiv obešteæenja stranih štediša, objavio je islandski dnevni list Frettabladid. Prema anketi tog lista, protiv obešteæanja glasaæe šest od deset Islanðana sa pravom glasa. Islanðani se protive vraæanju duga s obzirom na to da æe sami godinama živjeti sa posljedicama bankarskog sloma, a sada se od njih traži da izdvajaju dodatne milijarde za strane štediše. Peticiju protiv zakona kojim je zagarantovano vraæanje duga stranim štedišama potpisala je 61 hiljada Islanðana, što je èetvrtina upisanih u biraèke spiskove. Islandski predsjednik, Olafur Ragnar Grimsson, zbog toga je odbio da potpiše zakon i založio se da se odluka o obešteæenju donese na referendumu. Radi se o povratu 3,8 milijardi EUR koje su britanske, holandske i belgijske štediše povjerile banci Icesave, internet podružnici islandske banke Landsbanki, prenosi Banka magazin. Islandski parlament u petak je veæinom glasova prihvatio odluku da se referendum o obešteæenju stranih štediša organizuje do 6. mart. Landsbanki je propala u oktobru 2008. godine, zajedno sa ostalim vodeæim islandskim finansijskim institucijama. Vlade Velike Britanije i Holandije u potpunosti su obeštetile oko 340 hiljade svojih graðana klijenata banke Icesave, a prošle godine sa islandskom Vladom postigle su dogovor da novac za povrat uloga štedišama osigura Island. Vlada želi da se referendum održi što je prije moguæe kako bi izbjegla dalje probleme zbog afere Icesave. Prvobitna je namjera bila da se referendum održi 20. februara, ali konaèan datum održavanja referenduma zavisi od toga koliko ga je brzo realno moguæe organizovati i osvježiti biraèke spiskove. Referendum za Island predstavlja kockarski potez. Negativna odluka na referendumu udaljila bi ponovo Island od èlanstva u Evropskoj uniji i ugrozila bi realizaciju više milijardi EUR vrijednih kredita koji su nužno potrebni za oporavak zemlje koja je u posljednji èas, zahvaljujuæi upravo obeæanoj stranoj finansijskoj pomoæi, izbjegla finansijski slom. Pomoæ su obeæale skandinavske zemlje u sklopu mulitilateralnog programa pomoæi Meðunarodnog monetarnog fonda. Isladska vlada molila je svoje skandinavske kreditore da ne odustaju od obeæane pomoæi, ali Finska, Danska i Norveška su u petak ponovile da je osnovni preduslov za odobravanje kredita ispunjavanje meðunarodno preuzetih obveza. (kraj) bvm