Podgorica, (MINA) – Ispuštanje nepreèišæenih komunalnih i industrijskih otpadnih voda, izgradnja brana, eksploatacija šljunka i mijenjanje vodotoka najveæe su prijetnje za rijeke, ocijenjeno je iz nevladine organizacije Grin houm /Green home/. Meðunarodni dan akcije za rijeke, koji se obilježava 14. marta, posveæen je promociji uspješnih aktivnosti zaštite rijeka i njihovih vrijednosti. Program koordinatorka za životnu sredinu u Grin houmu, Nataša Kovaèeviæ kazala je da su prijetnje za rijeke mnogobrojne i sa dalekosežnim posljedicama. »Meðu najveæim prijetnjama su ispuštanje nepreèišæenih komunalnih i industrijskih otpadnih voda, izgradnja brana, eksploatacija šljunka i mijenjanje vodotoka kao posljedice lošeg upravljanja u oblasti voda i životne sredine«, rekla je Kovaèeviæ. On je navela da Crna Gora obiluje èistim vodama koje karakteriše izuzetan kvalitet i raznovrsnost biodiverziteta. »Zato upravljaèi i korisnici voda, i nadležne institucije koje se bave zaštitom životne sredine, moraju obratiti izuzetnu pažnju za oèuvanje njihovog dobrog statusa, kako zbog dobrobiti svih graðana tako i meðunarodnih i Evropskih standarda koje Crna Gora teži da dostigne«, poruèila je Kovaèeviæ. On je rekla da se hidroenergetski objekti još planiraju i grade u podruèjima visoke ekološke vrijednosti a gubitak biološke raznovrsnosti se nedovoljno uzima u obzir. »Tako Strategija razvoja energetike Crne Gore do 2030 i dalje favorizuje neodržive i zastarjele planove izgradnje èetiri visoke hidroelektrane na rijeci Moraèi, u uzvodnom dijelu jedinstvenog i zaštiæenog biodiverzitetskog podruèja Skadarskog jezera«, saopštila je Kovaèeviæ. Prma njenim rijeèima, plan je u direktnoj suprotnosti sa preuzimanjem obaveze iz Okvirne direktive o vodama i èlanom 4.3. o oèuvanju dobrog ekološkog statusa, kao i Ptièje i Direktive o staništima. »To, niti obaveze koje Crna Gora preuzima iz pravnih tekovina EU, nisu uticale na Ministarstvo ekonomije da poèetkom godine formira radnu grupu za promociju HE na Moraèi koja æe se baviti pospješivanjem implementacije ovih zastarjelih, nerealno projektovanih i veæ dokazano neuspješnih planova«, ocijenila je Kovaèeviæ. Grin houm je,kazala je ona, godinama sa Svjetskim fondom za prirodu pratio pitanja zaštite slatkovodnih staništa i Skadarskog jezera kao jednog od prioritetnog podruèja u Dinarskom luku. »Kada je rijeè o planiranju HE u Crnoj Gori, zastupamo stanovište da korišæenja voda u svrhu proizvodnje energije zahtijeva planiranje koje æe iskljuèiti veliki obim uticaja na biodiverzitet, socijalne i ekonomske aspekte«, rekla je Kovaèeviæ. Kako je kazala, okvir za donošenje odluka treba da bude zasnovan na preporukama Dunavske i Svjetske Komisije za brane, kao široko prihvaæenim instrumentima za procjenu izvodljivosti i poboljšanje održivosti brana na rijekama. Ona je poruèila da bi projekti koji ne ispunjavaju te uslove trebali biti poboljšani ili zaustavljeni. (kraj) anm/isf