Pržno, (MINA) – Vrhovni državni tužilac Vesna Medenica rekla je danas da se nada da æe crnogorskom pravosuðu, nakon što je Crna Gora postala samostalna, biti dostupnija vojna arhiva u kojoj æe pronaæi podatke za indentifikovanje poèinilaca zloèina u Kaluðerskom jazu 1999. godine. »Istraga æe biti pokrenuta onoga trenutka kada budemo zasnovali osnovanu sumnju na pribavljenim dokazima za lica koja su neposredni poèinioci zloèina«, kazala je Medenica na konferenciji za novinare u Pržnu. Ona je podsjetila da postoje kriviène prijave protiv nepoznatih izvršilaca. »I u ovom sluèaju æu pomenuti da je složeno i komplikovano prikupljanje dokaza kako bi se poèinioci indentifikovali«. »Na dijelu mjesta poèinjenog zloèina dejstvovale su vojne jedinice iz razlièitih oblasti odgovornosti. Imali smo problem indentifikacije jedinica, pa smo tražili od Vojske Jugoslavije da nam da taène podatke koje jedinice su bile zadužene i dejstvovale u kritiènom vremenu na tom podruèju«, rekla je Medenica. »Podatke nijesmo dobili. Angažovali smo Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) da pribavi odreðene dokaze i èinjenice kako bi indentifikovali vojne starešine ili pripadnike vojnih formacija. Dobili smo nešto što bi nam dalo moguænosti da idemo dalje, i mi to radimo«, kazala je ona. Medenica je navela da je veliki broj lica saslušan u MUP-u, odnosno Centru bezbjednosti Berane. »I dalje istražujemo i istraživaæemo. Nadamo se da sada, kada je Crna Gora postala samostalna, da æe nam biti više dostupna vojna arhiva i da æemo iz nje izvuæi podatke koji su za nas bitni, a to je da indentifikujemo poèinioce«. Govoreæi o deportaciji bosanskih izbjeglica iz Crne Gore 1992. godine Medenica je ponovila da je postupak utvrðivanja odgovornosti za ratne zloèine veoma složen. »Nakon dugotrajnog postupka prikupljanja podataka i dokaza potrebnih da se zasnuje osnovana sumnja da su odreðena lica poèinila tu vrstu kriviènog djela, zahtijevali smo pred Višim sudom u Podgorici sprovoðenje istrage«, rekla je ona. Medenica je kazala da je saslušano šest bivših visokih funkcionera MUP-a i da je istraga u toku. »Tužioci nijesu zadovoljni istragom, odnosno dinamikom sprovoðenja radnji, pa smo nekoliko puta urgirali preko predsjednika Višeg i Vrhovnog suda zahtijevajuæi i ukazujuæi da radnje u tim predmetima moraju imati prioritet, odnosno hitnost da bi utvrdili pojedinaènu odgovornost lica za koja se sumnja da su poèinila ovu vrstu kriviènih djela«, navela je ona. Predstavnik Tužilaštva Haškog tribunala Dejvid Tolbert je komentarišuæi moguænost da taj Sud pokrene neku pravnu radnju u sluèaju deportacije bosanskih izbjeglica, kazao da je ta institucija završila sa istragama. »Konkretne istrage o predmetima završili smo 2004. godine, neæemo više podizati optužnice u Haškom tribunalu. To smo uradili prema uputstvima Savjeta bezbjednosti da do 2004. završimo sve istrage i to prvenstveno one koje se odnose na najteža krivièna djela i na najviše zvaniènike meðu odgovornima«, rekao je on. Medenica je kazala i da je poèela realizacija Sporazuma o saradnju crnogorskog i hrvatskog tužilaštva vezano za ratne zloèine. »Sporazum koji je potpisan 28. jula mogu okarekterisati kao istorijski, jer je prvi put na ovim prostorima izražena politièka volja i profesionalna spremnost zaduženih za krivièni progon da sve osobe koje su poèinile ratne zloèine budu kažnjene«. »Poslednjih dana poèeli smo da realizujemo ono što smo se obavezali sporazumom. Od Županijskog tužioca iz Dubrovnika dobili smo odreðene zahtjeve za izvjesna dogaðanja na našem prostaru gdje su stradali hrvatski državljani«, rekla je ona. Medenica je objasnila da se hrvatski zahtjev odnosi na prikupljanje podatka o osobama koje se sumnjièe da su poèinioci tog djela. »Još konkretno nijedan dokaz nijesmo dobili, nijedan predmet nije nam ustupljen. Oèigledno je teško doæi do èinjenica koje mogu dati valjan i pouzdan podstrek da se jedan takav dokaz trensferiše«. (kraj) del/isf