Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Rezultati najnovije analize Savjetodavnog centra za ekonomska i pravna pitanja (SCEPP), koja pokazuje da cijene u Crnoj Gori ne zavise od carinskih stopa, su oèekivani i potvrðuju stavove Grupe za promjene (GZP), kazao je danas izvršni direktor GZP Nebojša Medojeviæ. «To je potvrda stavova GZP koja se duže vrijeme bori sa ortodoksnom, takozvanom Crnogorskom ekonomskom školom, iza koje stoje uvoznièki lobiji», rekao je Medojeviæ agenciji Mina-business. Predstavnici Crnogorske ekonomske škole u Crnoj Gori bili su najveæi protivnici rasta carinskih stopa, predviðenog harmonizacijom ekonomskih odnosa država èlanica zajednice, zbog njihovog uticaja na cijene i troškove graðana. Primjena veæine usaglašenih carinskih stopa poèela je 15. avgusta. Analitièari SCEPP-a, koji savjetuje Vladu u integraciji sa Evropskom unijom i Svjetskom trgovinskom organizacijom, zakljuèili su da cijene u Crnoj Gori ne zavise od carinskih stopa, jer u septembru nijesu promijenjene u u odnosu na jul. SCEPP prati cijene 50 proizvoda u izabranim podgorièkim i beogradskim prodavnicama, od kojih je u Crnoj Gori u septembru 13 bilo skuplje nego u julu. Pojeftinilo je 12 proizvoda, dok su cijene 25 ostale nepromijenjene. U SCEPP-u smatraju iznenaðujuæim da su najviše, za 45 odsto, poskupjele uvozne markirane cipele, na 160 EUR, iako za njih još važe stare carinske stope. Veæe stope za tu vrstu proizvoda u Crnoj Gori biæe primjenjivane tek 18 mjeseci nakon usvajanja Akcionog plana harmonizacije. Ni u Srbijim u kojoj su carinske stope smanjene, prema istraživanju SCEPP-a, cijene nijesu pratile njihove promjene. Medojeviæ smatra da analiza SCEPP-a i nedavno objavljena istraživanja Ministarstava ekonomije i poljoprivrede, koja pokazuju da crnogorski trgovci obraèunavaju visoke marže za znaèajan dio proizvoda, pokazuje pravu sliku u Crnoj Gori. «Pokazalo se da su cijene u Crnoj Gori neelastiène u odnosu na carinske stope i da postoje ogromne trgovaèke marže, uprkos tvrdnjama uvoznika i trgovaca. Stabilizacija cijena u Crnoj Gori nije moguæa bez domaæe ponude i podrške proizvoðaèima», kazao je Medojeviæ. Prema njegovim rijeèima, crnogorskim potrošaèima su potrebni jeftiniji osnovni proizvodi, a to je moguæe samo ako postoji domaæa prozvodnja. Ekonomski analitièari su prije harmonizacije carinskih stopa razlièito predviðali njihov uticaj na graðane. Direktor Centra za evropska politièka istraživanja iz Brisela Danijel Gros je u januaru ocijenio da bi Crne Gore izjednaèavanjem carinskih stopa sa Srbijom godišnje gubila oko 45 miliona EUR, dok bi životni standard graðana doživio kolaps. Medojeviæ smatra da je stanje na tržištu nakon primjene novih carinskih stopa, demantovalo tu analizu. Da æe crnogorski potrošaèi izgubiti godišnje osam do 12 miliona EUR zbog primjne novih carina, ocijenio je ranije direktor Centra za meðunarodne studije Milenko Popoviæ. Te negativne efekte, prema njegovim rijeèima, nadoknadiæe poveèan priliv u Budžet, pozitivan efekat na poljoprivredne proizvoðaèe i eventualno, šansa za brži ulazak u Evropsku uniju, koja podržava ekonomsku harmonizaciju. Za direktora Centra za ekonomske i socijalne studije Predraga Drecuna i ekonomskog analitièara Aleksandra Raduloviæa, efekat poveæanja carinskih stopa ne bi trebao da izazove znaèajano poskupljenje proizvoda, s obzirom da su potrošaèi veæ materijalno iscrpljeni. (kraj) dmc/anf