Podgorica, (MINA) – Crnogorske Vlasti nijesu riješile pitanje nekažnjivosti nasilnih nestanaka, navodnih politièkih ubistava i policijskog zlostavljanja, navodi se u najnovijem izvještaju meðunarodne organizacije za zaštitu ljudskih prava Amnesti internešenal /Amnesty international/. U izvještaju se tvrdi da je novinarima u Crnoj Gori prošle godine bila uskraæena sloboda izražavanja, a Romima, ukljuèujuæi izbjeglice sa Kosova, onemoguæen pristup osnovnim pravima. Ocijenjeno je da sporo napreduju sudske istrage o prinudnom nestanku 83 bosanska Muslimana/Bošnjaka 1992. godine koji su iz Bosne i Hercegovine pobjegli u Crnu Goru. „U maju je penzionisani visoki policijski službenik svjedoèio da je tadašnji ministar unutrašnjih poslova Pavle Bulatovic naredio hapšenje i izruèenje Bošnjaka Vojsci bosanskih Srba. U junu je Milo Ðukanoviæ, takoðe premijer 1992. godine, negirao da je znao za deportacije“, navodi se u izvještaju. Dodaje se i da je Vlada 25. decembra prošle godine priznala odgovornost države za prinudne nestanke. „U ovoj odluci koja je bez presedana, pristali su da obezbijede reparacije za devet previživjelih osoba i njihove porodice, kao i za rodbinu osoba koje su poginule usljed nezakonite deportacije od strane crnogorske policije vojnim snagama bosanskih Srba“, kaže se u izvještaju. U Amnestiju tvrde da nije bilo napretka u privoðenju pravdi odgovornih za navodnu torturu nad odreðenim èlanovima grupe Albanaca koji su uhapšeni u septembru 2006. u okviru operacije Orlov let. Navodi se i da je pet èlanova Specijalne anti-teroristièke jedinice ukljuèenih u operaciju Orlov let osuðeno na tri mjeseca zatvora zbog zlostavljanja Petera Siništaja, oca jednog od pritvorenika. U Amnestiju navode da su protiv novinara, koji su se kritièki odnosili prema vladi, prošle godine pokretane tužbe za klevetu. „U maju je Željko Ivanoviæ, izvršni direktor Vijesti, koji je optužio premijera Mila Ðukanoviæa za sauèesništvo u napadu na njega 2007. godine, osuðen za nanošenje duševnih bolova premijeru i kažnjen sa 20 hiljada EUR“, kaže se u izvještaju. Vlasti nijesu, kako se navodi, riješili pitanje diskriminacije Roma, èija veæina nema pristup državljanstvu zbog neposjedovanja liènih dokumenata. „Zato im onemoguæen pristup osnovnim pravima“. „Procjenjuje se da je 60 odsto romske djece onemoguæen pristup obrazovanju i da je oko 82 odsto odraslih nezaposleno“, kaže se u izvještaju. Iz Amnestija podsjeæaju da je Agencija Ujedinjenih nacija za izbjeglice saopštila da 4.458 Roma, Aškalija i Egipæana, izbjeglih sa Kosova, borave u Crnoj Gori i buduæi da se smatraju interno raseljenim licima i da im je uskraæen izbjeglièki status, u opasnosti su od apatridije. (kraj) del/žug