Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Crnogorski spoljni dug biæe manji od 50 odsto bruto društvenog proizvoda (BDP), što je iznos koji omoguæava nova zaduživanja, saopštio je danas crnogorski ministar finansija Miroslav Ivaniševiæ. “U svakom sluèaju, to je nešto što je podnošljivo za Crnu Goru”, rekao je Ivaniševiæ na konferenciji za novinare u Press centru Vlade Crne Gore. Prema njegovim rijeèima, slika o spoljnjem dugu Crne Gore biæe jasna nakon što Svjetska banka završi procjenu dugova Srbije i Crne Gore (SiCG). Premijer Milo Ðukanoviæ je u martu saopštio da je procjena spoljnjeg duga Crne Gore izmeðu 512 i 515 miliona USD. Ivaniševiæ je kazao da se u Predlogu zakona o regulisanju obaveza i potraživanja na osnovu inoduga i stare devizne štednje, koji je danas usvojen, inodugom smatraju obaveze prema stranim povjeriocima za koje su garantovale bivša SFRJ i SRJ evidentirane u bilansima banaka sa sjedištem u Crnoj Gori do kraja 1992. godine. Dio inoduga, kako je kazao, treba da utvrdi Komisija za podjelu imovine SFRJ. Ivaniševiæ je rekao da su jasno definisane obaveze Crne Gore prema Svjetskoj banci i veæem dijelu povjerilaca iz Pariskog kluba. “Treba regulisati i odnose sa Londonskim klubom povjerilaca. Prema oèekivanjima Centralne banke Crne Gore, na tom osnovu ili ne bismo, ili bismo imali veoma male obaveze”, dodao je on. S obzirom da, kako je ocijenio Ivaniševiæ, Crna Gora ima “prihvatljiv” iznos spoljnjeg i duga za staru deviznu štednju po glavi stanovnika, povjerioci imaju povjerenja u nju. On je dodao da na pozitivan odnos meðunarodnih finansijskih organizacija prema Crnoj Gori utièe i èinjenica da je ona turistièka destinacija, sa perspektivom u toj oblasti. Predlog zakona predviða da se Budžetom planiraju obaveze za servisiranje stare devizne štednje, koje neæe biti veæe od jedan odsto BDP-a. Vlasnicima stare devizne štednje æe 1. jula naredne godine biti isplaæeno 380 EUR, a 2005. 530 po ulogu. Ostatak æe biti isplaæen u 12 jednakih godišnjih rata. Ivaniševiæ je saopštio da je do sada isplaæeno oko 14 miliona EUR stare devizne štednje, kao i da æe obveznicama za nju graðani i dalje moæi da kupuju akcije državnih preduzeæa, državne stanove i poslovne prostore i koriste ih za isplatu poreskih obaveza. Vlada je prihvatila obavezu isplate stare devizne štednje iz šest banaka na teritoriji Crne Gore, Montenegro, Podgorièke, Beranske, Pljevaljske, Nikšiæke i Jugobanke Podgorica. Ivaniševiæ smatra da je logièno da obaveze filijala u Crnoj Gori plaæaju matiène banke iz Srbije. Prema njegovoj ocjeni, predlozi zakona o inodugu i staroj deviznoj štednji i sprjeèavanju pranja novca uticaæe pozitivno na rast rejtinga Crne Gore, jer doprinose sigurnosti za povjerioce i priliv investicija, “èiste” bilanse banaka, jaèaju finansijsko tržište i disciplinu. Inovirani tekst Predloga zakona o sprjeèavanju pranja novca, kazao je Ivaniševiæ, dopunjen je novim rješenjima. On je rekao da je Predlog zakona usklaðen sa direktivama Evropske unije, preporukama institucija, kao i da su ga pozitvno ocijenili Amerièka agencija za meðunarodni razvoj (USAID) i Trezor /U.S. Treasury/. Predlogom zakonao je predviðeno formiranje posebnog operativnog tijela, Komisije za sprjeèavanje pranja novca, kojoj æe podatke svakodnevno dostavljati finansijske institucije. O svim sumnjivim i transakcijama veæe vrijednosti od 15 hiljada EUR, izvještavaæe banke, štedionice, štedno-kreditne zadruge, državne organizacije i ustanove, investicioni i penzioni fondovi, Centralna banka, Pošta, osiguravajuæa društva, berze, mjenjaènice, zalagaonice, kockarnice, kladionice i organizatori igara na sreæu. Svi obveznici biæe umreženi u informacioni sistem na èijem vrhu æe biti Komisija, koja bi o aktivnostima obavještavala Vladu, a prema potrebi i Skupštinu i javnost. I Uprava carina moraæe da obavještava Komisiju o pokušajima prenosa preko granice gotovine, èekova, obveznica i drugih novèanih instrumenata visoke likvidnosti u iznosu veæem od 15 hiljada EUR. (kraj) dmc/kmh