Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Skupština Crne Gore izabrala je danas novu Vladu, prihvatajuæi predlog mandatara Mila Ðukanoviæa. Sjednici nijesu prisustvovali predstavnici Narodne stranke zbog Božiænih praznika, a Liberali jer su odluèili da nastave bojkot parlamenta do usvajanja Ustavne povelje. Poslanici Socijalistièke narodne partije (SNP) i Srpske narodne stranke (SNS) napustili su sjednicu kada je Ðukanoviæ poèeo da odgovara na pitanja, a nijesu ni glasali. Ðukanoviæ je rekao da nije oèekivao drugaèiji odnos opozicije, znajuæi da su sve to “poroðajne muke mlade crnogorske demokratije”, koja nema potreban nivo politièke zrelosti da istraje u odbrani sopstvenih argumenata. Poslanici koalicije Zajedno za promjene nijesu glasali za predloženi sastav zbog, kako su ocijenili, njene povezanosti sa dosadašnjom politikom. Upozoravajuæi da Skupština zasijeda na Božiæ, suprotno zakonu o vjerskim praznicima koji je sama usvojila, poslanik SNP-a Zoran Žižiæ rekao je da je vlast dezavuisala demokratiju prièom o Evropi i reformama. »Vlada bi trebalo da ima jednostavan program baziran na demokratizaciji društva, nastavku reformi i borbi protiv organizovanog krimilnala. Predložena ekipa nevoljna je da realizuje ova tri cilja«, smatra Žižiæ. Prema njegovim rijeèima, nova Vlada je mamutska, i možda jedna od najskupljih u Evropi, a umjesto 15 resora trebalo bi da ima najviše osam. Potpredsjednik SNP-a Srða Božoviæ smatra da program mandatara Mila Ðukanoviæa pokušava da riješi makroekonomski rizik postojeæe fiskalne neravnoteže, ali ne i zaposlenosti. Brojne primjedbe o sprovoðenju privatizacije, tvrdi Božoviæ, nijesu podsticajno djelovale na reviziju ovog procesa. “Zbog toga je realno da se privatizacija uspješno završi, prihodi od nje potroše za finansiranje tekuæih deficita, a da makroekonomska efikasnost privrede izražena novom vrijednošæu i zaposlenošæu ne bude faktor rasta, veæ stagnacije i daljeg zaostajanja”, smatra Božoviæ. On je ocijenio da nema govora o stvarnoj fiskalnoj konsolidaciji dok su privreda i graðani preoptereæeni porezima, odnosno dok se uèešæe ukupne javne potrošnje, kao što je planirano i u ovoj godini, projektuje iznad 55 odsto godišnjeg bruto nacionalnog proizvoda Crne Gore. Mreža kumuliranih dugova države, preduzeæa, banaka i pojedinaca, visok spoljnotrgovinski i fiskalni deficit, kao i potreba finansiranja dijela stranog duga, prema nejgovim rijeèima, potvrðuju površnost predloženog programa. Poslanik SNS-a Novak Raduloviæ rekao je u skupštinskoj raspravi da su rezultati dosadašnje vladine politike oèigledni, ocjenjujuæi da je Crnu Goru osiromašila, unazadila i dovela u katastrofalno ekonomsko stanje. »Nivo realnog bruto nacionalnog dohotka Crne Gore niži je za 70 odsto nego 1990. godine, a industrijska proizvodnja 60. Stvarne zarade i životni standard graðana neuporodivo su manji, a taj trend se nastavlja", kazao je Raduloviæ. Ðukanoviæ je na optužbe opozicije kazao da njihovu taènost najbolje pokazuju rezultati posljednjih parlamentarnih izbora. On je uvjeren je da æe uz punu politièku stabilnost Vlada uspjeti da iznese teret reformi i društva. »Ono što oèigledno najviše muèi parlamentarnu opoziciju u Crnoj Gori, je nesposobnost da se suoèe sa onim što je politièka realnost. Što to prije shvate tu èinjenicu, biæe djelotvornije i za nju i za crnogorsku politièku scenu u cjelini”, smatra Ðukanoviæ. Vlada æe, kako je rekao, u uslovima pune bezbjednosne i politièke stabilnosti biti potpuno usredsrijeðena na ekonomske i demokratske reforme. “Pokušaæemo da riješimo teške ekonomske i socijalne društvene probleme, efikasno suzbijemo korupciju, kriminal i prateæe nus efekte društava u tranziciji, uspostavimo pravnu državu i institucionalni ambijent koji æe Crnu Goru uèiniti sastavnim dijelom razvijenog evropskog okruženja”, dodao je Ðukanoviæ. Poslanik Demokratske unije Albanaca Ferhat Dinoša najavljujuæi podršku novoj Vladi, ocijenio je da æe Demokratska partija socijalista u pozitivnoj diskriminaciji morati da prepusti dio mandata albanskim partijama. »U programu ste ostavili samo dvije reèenice o manjinskim narodima u Crnoj Gori, ali su one ohrabrujuæe, jer ste rekli da æete poštovati ono što Evropa primjenjuje. Nadam se da neæete htjeti, a ni moæi da pružite manje«, kazao je Dinoša. On je podsjetio da su albanske partije prihvatile da za ministra zaštite prava manjinskih naroda imenuju Gzima Hajdinagu, koji je i do sada obavljao ovu funkciju. Albanci u crnogorskim državnim organima imaju svega 0,5 odsto predstavnika, podsjetio je Dinoša, koji se nada da æe se za vrijeme mandata nove vlade taj procenat popraviti. »Nijeste glavni krivac za stanje u Crnoj Gori i nadam se da æete umjeti da ga popravite«, kazao je Dinoša Ðukanoviæu. Kandidat za ministra turizma Predrag Neneziæ saopštio je u pismu Ðukanoviæu da trenutno nije spreman da obavlja tu funkciju, zbog tragiènih posljedica saobraæajne nesreæe na putu Kolašin-Mojkovac, u kojoj je uèestvovao. Ðukanoviæ je od Skupštine zatražio da se o kandidatu za ministra turizma i potrepredsjednika Vlade za finansijski sistem i javnu potrošnju izjasni na narednoj sjednici. Za potpredsjednika vlade za politièki sistem i unutrašnju politiku imenovan je Dragan Ðuroviæ, ekonomsku politiku i privredni sistem Branimir Gvozdenoviæ, a evropske integracije Jusuf Kalamperoviæ. Novi ministar inostranih poslova je Dragiša Burzan, pomorstva i saobraæaja Andrija Lompar, a zdravlja Miodrag Pavlièiæ. Na dosadašnjim funkcijama ostali su ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Milutin Simoviæ, finansija Miroslav Ivaniševiæ, ekonomije Darko Uskokoviæ i pravde Željko Šturanoviæ. Ministar prosvjete je Slobodan Backoviæ, unutrašnjih poslova Milan Filipoviæ, kulture Vesna Kilibarda, zaštite životne sredine i ureðenja prostora Ranko Radoviæ, rada i socijalnog staranja Slavoljub Stijepoviæ, a zaštite prava manjinskih naroda Gzim Hajdinaga. Dosadašnji šef crnogorske misije u Briselu Slavica Milaèiæ obavljaæe funkciju ministra za ekonomske odnose sa inostranstvom i evropske integracije. Ministar bez portfelja je Suad Numanoviæ. (kraj) anf/kmh