Vašington, (MINA) - U Americi æe u utorak biti održani izbori za Kongres, koji æe po ocjeni analitièara, biti pokazatelj raspoloženja biraèa prema dosadašnjoj politici predsjednika Baraka Obame. Amerikanci na tim izborima, poznatim i kao meðuizbori jer se održavaju na polovini predsjednièkog mandata, biraju 435 èlanova Predstavnièkog doma, 36 èlanova od sto èlanova Senata i guvernere 36 od 50 saveznih država. S obzirom na to da se oèekuje da æe republikanci zadržati kontrolu u Predstavnièkom domu, sve oèi su uprte u trku za Senat koji je dosad bio pod dominacijom demokrata. Republikanci su, kako prenosi Glas Amerike, u predizbornoj kampanji pokušavali da iskoriste pad popularnosti Obame i njegove politike kako bi zadržali kontrolu u Predstavnièkom domu i osvojili veæinu u Senatu. Ako bi se to dogodilo, Obama u posljednje dvije godine drugog predsjednièkog mandata i njegove demokrate oèekuje niz nimalo lakih izazova. Ankete Ipsosa krajem oktobra, pokazuju da samo 38 odsto Amerikanaca podržava Obaminu politiku, dok je èak 56 ne odobrava. Takoðe, samo 24 odsto graðana misli da je Amerika na dobrom putu, dok 61 odsto njih vjeruje da se kreæe u pogrešnom pravcu. Analitièari se slažu u ocjeni da bi pobjeda republikanaca u Senatu, poremetila ravnotežu moæi u Vašingtonu. "U sluèaju da i u Senatu republikanci budu u veæini, za Obamu æe biti mnogo teže nego do sada da saraðuje sa Kongresom i ostvaruje svoje zamisli, jer æe oba doma biti pod kontrolom republikanaca", smatra analitièar Frenk Njuport. To bi, po mišljenju analitièara Tomasa Mana, znaèilo i nastavak politièkih zastoja. Koliko su izbori znaèajni za demokrate pokazuje èinjenica da su u kampanji, pored predsjednika SAD, uèestvovali i bivši predsjednik Bil Klinton i njegova supruga Hilari, koja se smatra vjerovatnim buduæim predsjednièkim kandidatom, kao i aktuelna prva dama Amerike Mišel Obama. Obama se od prvog dana prvog predsjednièkog mandata nadao da æe uspjeti da prevaziðe meðustranaèke podjele, da æe biti most izmeðu demokrata i republikanaca. Te nade nisu ostvarene a tokom sedme i osme godine, posljednje dvije godine na predsjednièkoj funkciji, mogao bi da se suoèi sa najveæim domaæim politièkim iskušenjem. (kraj) mib