Podgorica, (MINA) - Izgradnjom Reciklažnog centra u Podgorici za preradu otpada njeni graðani dobiæe mnogo, a Crna Gora približiti ureðenim državama, ocijenio je biolog i predsjednik nevladine organizacije Grin Houm /Green Home/ Darko Pajoviæ. “Kao pobornika oèuvanja i zaštite prirode raduje me što æe dosadašnji primitivni naèin odlaganja otpada i zagaðenje životne okoline otpadom najrazlièitijeg porijekla, biti zamijenjen civilizovanim i efikasnim naèinom”, kazao je Pajoviæ agenciji MINA. On je podsjetio da se tehnološkim procesom proizvodnje mnogih proizvoda životna okolina zagaðuje, ali i dodatnim odlaganjem otpada u rijeci Moraèi ili Skadarskom jezeru. “Èinjenica da hiljade plastiènih flaša, boca, limenki i ostalog otpada neæe završavati u Moraèi, Skadarskom jezeru ili negdje drugo, ohrabrujuæa je za sve poklonike koncepta održivog razvoja, ali i sve graðane”, rekao je Pajoviæ. On je ocijenio da je u tom poslu bitan preduslov saradnja graðana koji æe osim koristi u zaštiti prirode imati i ekonomsku kroz otkup otpada, otvaranje novih radnih mjesta ili ulaganje u komunalnu infrastukturu grada. “Veliku ulogu i obavezu u ovom procesu ima i nevladin sektor (NVO) posebno u edukaciji graðana, kao i pospješivanju uspješne implementacije procesa separiranja otpada i reciklaže u praksi”, smatra Pajoviæ. On je naveo da je partnerski odnos NVO, graðana i lokalne samouprave neophodan i bitan preduslov za uspješnu implementaciju svakog procesa, pa i kada je reciklaža u pitanju. Pajoviæ je objasnio da je reciklaža niz tehnièko-tehnoloških postupaka za dobijanje regenerata korisne sirovine iz materijala koji je veæ jednom upotrijebljen. On je naveo da su benefiti reciklaže ogromni i da sve strukture društva dobijaju, što su razvijene zemlje odavno prepoznale kao razvojnu šansu i zakonski regulisale praksu separiranja i reciklaže otpada. “Reciklažom se životna sredina èuva i štiti na kvalitetan i efikasan naèin, jer preradom starog u novo nema potrebe za ponovnim tehnološkim procesima koji zagaðuju životnu sredinu, a znaèajno je i oèuvanje postojeæih prirodnih resursa”, kazao je on. Pajoviæ je objasnio da se prilikom proizvodnje jedne tone recikliranog papira utroši 64 odsto manje energije, a 50 odsto vode, dok je èak 74 odsto niža emisija štetnih materija u vazduhu u odnosu na proizvodnju jedne tone obiènog papira. On je rekao da je i “ekonomska komponenta” reciklaže izuzetno znaèajna i podsjetio da su mnoge zemlje od recikliranja napravile biznis, kojim se poboljšava ekonomska moæ stanovništva, ali i grada i države. “Ekonomski dobijaju svi, bilo da se otkupljuje otpad za reciklažu od graðana ili da ga opština besplatno dobija. U prvom sluèaju se plaæa graðanima, a u drugom im se vraæa novac kroz ulaganja u komunalnu infrastrukturu i razvoj grada”, zakljuèio je Pajoviæ. Gradnja reciklažnog centra na Vrelima ribnièkim u Podgorici podržana je i direktivom Evropske unije o realizaciji regionalnog projekta za potrebe centralnog dijela Crne Gore. Za njegovu izgradnju opredijeljeno je pet miliona EUR dobijenih iz kredita vrijednog 50 miliona koji je španska Vlada polovinom juna odobrila državnoj zajednici. (kraj) del/mrd