• petak, 25 jul 2025

Izjednaèiti Crnogorce sa ostalim zajednicama

Izjednaèiti Crnogorce sa ostalim zajednicama
Priština, (MINA) – Udruženje Crnogoraca Kosova (UCK) zatražilo je danas od predsjednika kosovskog Parlamenta Jakupa Krasniæija da, posebnom odlukom, izjednaèi Crnogorce sa ostalim nacionalnim zajednicama na Kosovu. “Molimo da u, skladu sa Ustavom Kosova, Crnogorce kao autohtonu nacionalnu zajednicu, posebnom odlukom Skupštine, izjednaèite po svemu sa ostalim zajednicama na Kosovu”, navodi se u pismu koje je Krasniæiju uputio predsjednik UCK, Slobodan Vujièiæ. UCK je zatražilo i da se Crnogorcima, u skladu sa Ustavom Kosova, a na osnovu brojnosti nacionalnih zajednica, dodijele tri garantovana mandata u kosovskoj Skupštini. U pismu se navodi da je 20 od 120 mjesta u Parlamentu garantovano za predstavnike manjina, tako da Crnogorskoj zajednici pripada najmanje tri mjesta. “Jer je, po posljednjem popisu iz 1981. godine, koji je relevantan za Kosovo, Crnogoraca bilo 1,71 odsto, ili oko 27 hiljada. To nedvosmisleno govori da smo na Kosovu uvijek bili po brojnosti odmah iza kosovskih Albanaca i Srba”, pojasnio je Vujièiæ. On je podsjetio da su Crnogorci autohtona nacionalna zajednica na Kosovu, koja je bila priznata i po Ustavu iz 1974.godine i iskazana, kao posebna, u svim evidencijama i statistikama, i zastupljena u institucijama društva. ”Kao što je poznato, režim (Slobodana) Miloševiæa režim nas je izbrisao, želeæi da nas asimilira i predstavi kao Srbe, time što je ukinuo Ustav Kosova iz 1974. godine”, kazao je Vujièiæ. Prema njegovim rijeèima, poslije rata 1999. godine, nije imao ko da zastupa interese Crnogoraca pa je, i po Ahtisarijevom planu i po Ustavu Kosova, Crnogorska nacionalna zajednica izbrisana iz svih dokumenata. U UCK smatraju veoma znaèajnom zastupljenost svih zajednica u Parlamentu Kosova. Kosovo, kako navode, treba da baštini multietnièki sklad i suživot svih nacionalnih zajednica i etnièkih grupa, ali ne na uštrb Crnogorske nacionalne zajednice. ”Svrha ovog zahtjeva je da povratimo naša prava po Ustavu Kosova, a na osnovu onog iz 1974. godine, kako bi mogli da saèuvamo etnièki, kulturni i sveukupni identitet i kako bi, na osnovu navedene kvote, mogli da budemo zastupljeni i zapošljavani u Vladinim i drugim javnim službama na Kosovu”, zakljuèuje se u pismu. (kraj) gop/isf