Vašington, (MINA) - Izmeðu Evrope i Amerike sve više jaèa konsenzus da svrha amerièko-evropskih odnosa nije konkurencija bez obzira na vrijednosti veæ podrška zajednièkoj akciji u prilog graðanskim slobodama, ocijenio je pomoænik amerièkog državnog sekretara Danijel Frid. On je rekao da kontroverza u vezi sa tajnim prevoženjem osoba osumnjièenih za terorizam ne bi trebalo da baci u sjenku mnoge uspješne aspekte amerièko-evropskih odnosa. “Neki evropski mediji koriste izvještaje o navodnim tajnim amerièkim zatvorima za osumnjièene teroriste u Evropi za izazivanje nesuglasica meðu saveznicima”, rekao je Frid u intervjuu za Glas Amerike. On je istakao da meðu transatlantskim saveznicima sve više jaèa konsenzus da se interesi ne mogu odvajati od vrijednosti i da je demokratsko vrednije od drugih oblika vladavine bilo gdje u svijetu. Frid je naveo da su Amerika i Evropa preduzele praktiène korake u nekoliko važnih oblasti i da æe oni narednih godina odreðivati zajednièku meðunarodnu agendu. ”Na Balkanu, umjesto da èeka da je pretekne nova katastrofa, Kontakt grupa koju èine Sjedinjene Amerièke Države (SAD), Rusija, Evropska unija i kljuèni Evropljani, pokrenula je strategiju za rješavanje posljednjeg otvorenog pitanja - definitivnog statusa Kosova”, podsjetio je Frid. On je kazao da atlantska zajednica pomaže u pripremanju evropske buduænosti za Bosnu, Hrvatsku, Makedoniju, Albaniju, kao i za Srbiju i Crnu Goru, “ako ta zemlja odustane od štetnih nacionalistièkih težnji”. Govoreæi o predanosti SAD-a saradnji sa ruskom vladom na rješavanju meðunarodnih pitanja od zajednièkog interesa, on je priznao da Ameriku zabrinjavaju unutrašnji dogaðaji u Rusiji. ”Bez obzira da li je rijeè o zakonu o nedržavnim organizacijama, slobodi štampe ili društvenim slobodama u Rusiji, sva ta pitanja zabrinjavaju. Vjerujemo da je država snažna onda kada ima snažno društvo, a ne kada ima snažnu centralnu vlast“, istakao je Frid. Napominjuæi da Amerika i Evropa saraðuju i u rekonstrukciji Iraka, on je kazao da æe nastaviti da rješavaju problem iranskog nuklearnog programa i ostati angažovane na širem Bliskom istoku. “Ova saradnja dokazuje da transatlantski saveznici, kada se drže zajedno, mogu da dovedu da istinski pozitivnih promjena u svetu. Iako uvijek postoji moguænost jednostrane amerièke akcije, ona nije najbolja opcija”, zakljuèio je Frid. (kraj) tmi