Podgorica, (MINA-BUSINESS) - Poslanici su danas završili raspravu o Predlogu izmjena i dopuna Zakona o izvršenju i obezbjeðenju, koja bi trebalo da unaprijede zakonska rješenja i više štite socijalni status izvršnih dužnika. Ministar pravde, Zoran Pažin, saopštio je da predložene izmjene i dopune mijenjaju funkcionalnu nadležnost suda za odluèivanje po pravnim sredstvima na odluke javnih izvršitelja u dijelu koji se odnosi na izvršenje po osnovu izvršne isprave, gdje o prigovoru odluèuje sudija pojedinac. “Kada je rijeè o izvršenju po osnovu vjerodostojne isprave, to ostaje u nadležnosti vijeæa od trojice sudija”, kazao je Pažin. Prema njegovim rijeèima, potrebno je da javnim izvršiteljima budu dostupni raèuni na kojima se sprovodi izvršenje i Centralna banka (CBCG) je u obavezi da im te raèune dostavlja. Predlogom se, kako je kazao, ogranièava donja granica prodajne cijene pokretnih stvari kao i nepokretnosti pri èemu se, ako se ne uspije prinudna prodaja u prvom pokušaju, može prodati stvar u narednom pokušaju i po cijeni koja je ispod 50 odsto utvrðenje vrijednosti, ali ne i ispod potraživanja izvršnog povjerioca. “Ukazao bih na potrebu da se striktno odvoje predmeti rješenja koja se odnose na zarade, naknade zarada i penzije, jer je limitirana moguænost izvršenja na ovim sredstvima, a u praksi se dogaðalo da se blokadom raèuna i isplatom sa ovog raèuna obuhvate i ova sredstva. Predlogom se rješava to pitanje i štiti socijalni status izvršnih dužnika”, precizirao je Pažin. Nezavisni poslanik, Neven Gošoviæ, kazao je da su od moguænosti izvršenja novèanih potraživanja izuzeta primanja po osnovu zakonskog izdržavanja, naknada štete nastale usljed ošteæenja zdravlja, primanja po osnovu socijalne pomoæi, privremene nezaposlenosti, dodatka na djecu, stipenije za uèenike i studente. “Na ovim primanjima naplata nije mogla biti ispunjena ni u kom vidu. Izvršenja na zarade i penzije može biti sprovedeno do jedne polovine primanja, dok se na minimalnoj zaradi izvršenje može sprovesti do jedne treæine”, podsjetio je Gošoviæ. Meðutim, kako je rekao, veæ mjesecima u primjeni zakona kojim se preko raèuna dostavljaju zarade, blokiraju se sredstva u cjelini i sprovodi naplata, iako ta sredstva nijesu mogla biti blokirana. “U tom èitavom prethodnom periodu graðani nijesu bili zaštiæeni od ovakvog naèina primjene zakona izvršitelja i poslovnih banaka i niko nije za to snosio odgovornost”, naveo je Gošoviæ. To je, kako je dodao, pravdano time što banke nijesu znale po kojem osnovu su nekome uplaæena sredstva. “Ovim Predlogom zakona treba biti riješen taj problem. Sprovoðenje izvršenja neæe se odnositi na novèana sredstva koja se na raèunu izvršnog dužnika nalaze po osnovu zarade, naknade ili penzije”, kazao je Gošoviæ. Prema njegovim rijeèima, nakon stupanja na snagu ovog zakona izvršenje na zarade i penzije dužnika iskljuèivo se sprovodi izvršenjem rješenja kojim se nalaže državnom organu, preduzeæu ili drugom poslodavcu koji to isplaæuje dužniku da novèani iznos za koje je odreðeno rješenje isplati izvršnom povjeriocu. “Neæe postojati moguænost blokade njihovih raèuna kod poslovnih banaka”, saopštio je Gošoviæ. Poslanik Socijalistièke narodne partije (SNP), Aleksandar Damjanoviæ, podsjetio je da se mjenica jedino od svih instrumenata direktno podnosi na naplatu, gdje to podnošenje ne odlaže izvršenje i gdje su rokovi potpuno drugaèiji u odnosu na sve ostale instrumente. “Tražio sam od CBCG da kaže kako sprovodimo ovu odredbu gdje smo dozvolili da mjenica ima poseban status u odnosu na sve ostale vjerodostojne isprave, pri èemu je ukupno do 13. marta dostavljeno 1,09 hiljada zahjeva, na nivou 61 milion EUR”, rekao je Damjanoviæ. Od toga je, kako dodao, zaokruženo 21 milion EUR, a naplaæeno 4,4 miliona EUR gdje su najviše naplatile poslovne banke. “Neko je donio rješenje koje je omoguæilo bankama da se direktno naplaæuju, koje su od 4,4 miliona EUR prihodovali 3,6 miliona. Ta norma ima problem sa ustavnošæu”, ocijenio je Damjanoviæ. Poslanik Socijaldemokratske partije (SDP), Draginja Vuksanoviæ, kazala je da kada se uzme u obzir Zakon o izvršenju i obezbjeðenju, vidi se koja su to potraživanja od države za namirenje poreza i doprinosa, troškova postupka i tu se mora poštovati redosljed. “Èesto se dolazi u situaciju da banka, kada se svi povjerioci prije hipotekarnog namire, za banku ostane manje sredstava ili se ne namiri”, rekla je Vuksanoviæ. Ona smatra da se treba voditi raèuna o interesima dužnika. “Èesto iz stanja nužde dužnik uzme kredit po velikim kamatnim stopama, on kasnije zapadne u docnju ili potpuno ostane bez sredstava i tada se prodaje neka nepokretnost. Zato je dobro što je odreðena donja granica, jer je tu bilo prostora za velike zloupotrebe”, kazala je Vuksanoviæ. Treba voditi raèuna o, kako je navela, interesu dužnika i postupati sa njegovom nepokretnošæu kao dobar domaæin, odnosno sa dužnom pažnjom. Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS), Maja Æatoviæ, smatra da je neophodno da se izmjenama otklone dileme i nedostaci koji su se pojavili u dosadašnjoj primjeni uzimajuæi u obzir sugestije svih sudova na postojeæi zakon. “Predlogom zakona æe se poboljšati postojeæa rješenja na naèin, jer se predlažu izmjene u pogledu funkcionalne nadležnosti za odluèivanje po prigovoru na odluke javnog izvršitelja”, dodala je Æatoviæ. Prema njenim rijeèima, daje se ovlašæenje sudiji pojedincu da odluèuje po prigovoru na odluke izvršitelja donijete na osnovu izvršne isprave, imajuæi u vidu da se radi o manje kompleksnim predmetima. “Ovim predlogom ugraðuju se nova rješenja na koje je ukazala sudska praksa èime æe sam postupak biti brži, efikasniji i kvalitetniji”, smatra Æatoviæ. Poslanik Pozitivne, Azra Jasaviæ, kazala je da æe ta partija podržati zakon, jer je on rezultat analize neefikasnosti i neuspješnosti rada javnih izvršitelja za ove tri i po godine. “Bilo je potrebno da se nadležnost po postupanjima po vjerodostojnim ispravama odvoje po postupanjima po izvršnim ispravama”, rekla je Jasaviæ. Ona je ocijenila da je dobro što je sada CBCG dužna da izvršiteljima da brojeve žiro raèuna dužnika. “Kada se ide na prinudno rješenje, ide se na onaj žiro raèun na koji ima najviše novca što je dobro”, kazala je Jasaviæ. (kraj) sam/nar