Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Prava manjinskih akcionara trebalo bi da budu bolje zaštićena kroz izmjene Zakona o privrednim društvima, koje su prema programu Vlade planirane do kraja trećeg kvartala, ocijenjeno je na konferenciji malih dioničara. ÄŒlan Savjeta Udruženja manjinskih akcionara, Tripko Krgović, najavio je da će oni predložiti izmjene zakona kako bi se obezbijedila bolja zaštita. Učesnici konferencije, koju su organizovali Montenegroberza i Crnogorska asocijacija malih akcionara, smatraju da su mali dioničari u Crnoj Gori do sada bili na gubitku, uz rijetke dobre primjere. Nezavisni poslanik Aleksandar Damjanović, kazao je da u Crnoj Gori duži period vlada potpuno odsustvo bilo kakvog vida saradnje i komunikacije između države i manjinskih akcionara, dok se dešavaju procesi koji ukazuju da bi ona morala biti uspostavljena. „Naravno, ne kao neka vrsta akta protiv velikih akcionara, već saveza koji jača korportativnu kulturu i doprinosi oporavku urušenog tržušta kapitala“, rekao je Damjanović i podsjetio na primjere ulaska investitora u Institut „Simo Milošević“ i Crnogorski elektroprenosni sistem, u kojima je država praktično statirala. On smatra da je država „odgledala“ neke procese koji su urušili njenu poziciju na tržištu. „U zakupu Velike plaže manjinski akcionari su ostali po strani, oborena je i cijena akcija. Tih procesa ne smije da bude“, poručio je Damjanović. On smatra da bi država morala da bude aktivna na berzi i podsjetio da je to počela otkupom akcija Elektroprivrede. „Cilj je da se podigne likvidnost i povjerenje kako bi tržište kapitala uz bankarsko bilo nezamjenjivi faktor rasta finansijskog tržišta, što bi uslovilo rast životnog standarda građana i ekonomije“, saopštio je Damjanović. On smatra i da bi u Savjetu za privatizaciju i kapitalne projekte trebalo da budu članovi manjinskih akcionara. Rukovodilac sektora finansijskih tržišta u Hipotekarnoj banci i bivši direktor Montenegroberze, Gojko Maksimović, kazao je da crnogorsko tržište kapitala karakteriše to što se i dalje najviši dio prometa odnosi na akcije kompanija koje isplaćuju dividendu. „Međutim svake godine se ti prometi smanjuju. Primjeri su Jugopetrol, za koji je od početka godine sklopljeno samo 126 transakcija ili Crnogorski Telekom, sa samo 116 tranmsakcija. Ako nastavimo tom dinamikom, možemo doći u situaciju da se akcijama Telekoma, i ne samo njega, ne bude sklapala nijedna transakcija prosječno dnevno“, upozorio je Maksimović. On je naveo da kretanje cijene pokazuje da vlasnici akcija nijesu zadovoljni cijenom na tržištu i ne žele da ih prodaju, što se u velikoj mjeri odražava na likvidnost. Maksimović je dodao da je primjere Jugopetrola i Telekoma izabrao jer su u pitanju stabilne kompanije sa značajnim iznosom dividende. „Siguran sam da bi postojalo značajno interesovanje i stanovništva za trgovinu tim akcijama kada bi podstakli likvidnost. Jedan od načina je i kroz otkup sopstvenih akcija po cijenama koje su iznad trenutnih“, rekao je Maksimović. On smatra da bi situaciju na tržištu poboljšalo usvajanje dividendnih politika. „Nijedna kompanija u Crnoj Gori, nažalost, nema usvojenu tu politiku, kojom bi se obavezala da dio dobiti isplati kroz dividend svake godine“, objasnio je Maksimović. On je dodao da neke kompanije nemaju isti tretman svih akcionara prilikom isplate dividende. Bilo je, kako tvrdi, i situacija da su kompanije donosile odluke o isplati dividende iako nijesu imale novca. Maksimović smatra da je to problematično i sa aspekta zakonske regulative, a ne samo korporacijskog upravljanja. Direktor privatnog bankarstva i investicionih servisa Crnogorske komercijalne banke (CKB), Radomir Rudanović, je govoreći o ulozi banke na tržištu kapitala kazao da osnovni bankarski proizvodi polako prelaze u digitalizaciju kako bi se zaposlenima ostavilo više vremena da budu finansijski savjetnici klijentima. On je podsjetio da ranije građani nijesu učestvovali u trgovini državnim obveznicama, dok se danas stvari mijenjaju. „Sada je recimo u CKB kamatna stopa na oročenu štednju 0,13 odsto godišnje, a na državne obveznice tri i 3,5 odsto“, rekao je Radunović. On smatra ad je nedavna emisija državnih obveznica pokazala da postoje kapaciteti učesnika na tržištu da iznesu milionske promete, ali je potencijalno problematičan nivo proizvoda koji može da im se nudi. „Zato je namjera CKB, odnosno OTP da edukuju zaposlene da im nude finansijske proizvode“, rekao je Rudanović i dodao da bi pored državnih obveznica i državni zapisi trebalo da se trguju na Montenegroberzi. (kraj) nar