Podgorica, (MINA) – Zakonom o slobodnom pristupu informacijama postiglo se dosta u toj oblasti, ali bi se uz adekvatne izmjene moglo mnogo više, ocijenjeno danas na okruglom stolu koji je organizovala Asocijacija mladih novinara (AMN). Predsjednik AMN Boris Darmanoviæ kazao je da bi taj Zakon, iako je jedan od najboljih u regionu, trebalo u nekim djelovima prilagoditi društvu i prilikama u Crnoj Gori, kako bi njegova primjena bila što efikasnija. On je rekao da je cilj izmjena podsticanje organa vlasti da, godinu poslije njegovog stupanja na snagu, poènu dosljedno primjenjivati Zakon o slobodnom pristupu informacijama, kao i edukacija graðana o postupku podnošenja zahtjeva za pristup informacijama. Darmanoviæ je pojasnio da su u protekloj godini najviše zahtjeva podnijeli AMN i Mreža za afirmaciju nevladinih organizacija (MANS), i da su došli do zakljuèka da veæina organa vlasti želi da primjenjuje Zakon, ali da još postoji "jedan broj njih koji ga ne primjenjuje valjano". »Postoje dva pravca neprimjenjivanja zakona – odbijanje da se dostavi informacija i æutanje administracije«, kazao je on. Koordinator pravnog programa u AMN Jovan Poleksiæ smatra da su lošu primjenu Zakona uslovila ogranièenja zakonskog teksta, kao i spora sudska procedura. On je kazao da je AMN podnijela oko 1,85 hiljada zahtjeva, gdje su u 30 do 60 odsto sluèajeva naišli na æutanje administracije. »Upravni sud je do sada donio oko 80 odluka iz te oblasti, od èega su 20 presude kojima se usvajaju tužbe, a u 15 sluèajeva je postupak obustavljen jer je tuženi u meðuvremenu omoguæio pristup traženim informacijama«, naveo je Poleksiæ. On je kazao da je AMN do sada podnijela èetiri tužbe, i to protiv agencija za telekomunikacije i poštansku djelatnost i prestruktuiranje privrede i strana ulaganja, Skupštine Crne Gore i Ministarstva za ekonomski razvoj. »Sa zdravstvenim institucijama smo u poèetku imali teškoæa, ali su one sada vrlo korektne po tom pitanju«, kazao je Poleksiæ. Prema njegovim rijeèima, ogranièenja Zakonskog teksta su uslovila njegovu slabu implementaciju. »Pokrenuæemo inicijativu za uvoðenje povjerenika za ljudska prava, koji æe omoguæiti brži i efikasniji pristup informacijama, što se pokazalo korisnim u zemljama u okruženju«, naveo je on. Poleksiæ smatra da sudstvo mora da radi temeljno, analitièno i sporo, pa bi uvoðenje takve institucije kao drugostepenog organa koji postupa po žalbama i nalaže pristup informacijama, bilo neophodno i znatno ubrzalo proceduru pristupa. Predstavnik MANS-a Milena Deletiæ podsjetila je da je slobodan pristup informacijama temelj u izgradnji odgovorne i transparentne vlasti i demokratskih kapaciteta društva. »Zakon o slobodnom pristupu informacijama bi trebalo da poboljša odnos izmeðu države i graðana, tako što kroz njega graðani mogu uticati na donošenje odluka«, smatra ona. Ona je kazala da je generalna karakteristika Zakona u proteklih godinu bila spora i veoma komplikovana procedura njegove primjene. »Najveæi problem u primjeni Zakona nastaje zbog èlana devet, koji nedovoljno precizno definišu pojam tajnosti podataka, odnosno poslovne i državne tajne«, navela je Deletiæ. Prema njenim rijeèima, institucije se pozivaju na èlan devet ne primjenjujuæi test štetnosti, odnosno procjenu da li je eventualna šteta koja bi nastala objavljivanjem informacija veæa od interesa javnosti da zna. »Nije riješen ni problem troškova postupka, pa se èesto dešava da se oni obraèunavaju u nerealno visokom iznosu, zbog èega graðani odustaju od korišæenja prava koje mu pripada«, kazala je Deletiæ. Ona smatra da je i naèin pristupa informacijama neprecizan, i da veliki broj institucija dozvoljava samo uvid u dokumenta bez prava na njihovo kopiranje ili snimanje. »Mora se definisati da je pravo na slobodan pristup informacijama ujedno i pravo na korišæenje i širenje tih informacija«, naglasila je ona. Organizatori okruglog stola »dodijelili« su diplome »Zatvorena« i »Otvorena vrata« organima i institucijama, u zavisnosti od toga koliko primjenjuju Zakon. Diplomu »Zatvorena vrata« dobili su organi koji su se najgore pokazali u implementaciji zakona, a meðu njima su Agencija za promociju stranih investicija, Uprava za nekretnine, Centar za ekotoksikološka ispitivanja, Elektroprivreda Crne Gore, kao i ministarstva ekonomije i finansija. To »priznanje« zaslužili su i Televizija Crne Gore, Aerodromi Crne Gore, Centralna banka, Agencija za prestrukturiranje i strana ulaganja, osnovni sudovi u Baru, Plavu i Ulcinju, kao i opštine Plav, Herceg Novi, Šavnik, Rožaje i Berane. »Otvorena vrata« pripala su Ministarstvu za zaštitu prava pripadnika manjinskih naroda, Poreskoj upravi, Upravnom sudu, Osnovnom sudu u Kotoru, kao i Zavodu za izvršenje kriviènih sankcija, kao organima koji u protekloj godini omoguæavali slobodan pristup informacijama koje su od njih tražene. (kraj) gop/del