Podgorica, (MINA) – Predložene izmjene Kriviènog zakonika u vezi sa kriviènim djelima uvrede i klevete nijesu u skladu sa preporukama Evropske komisije (EK) jer se odnose samo na novinare i sadržaj objavljen u medijima, a ostala je i moguènost izricanja visokih novèanih kazni, smatraju u MANS-u. Advokat MANS-a, Veselin Raduloviæ, rekao je agenciji MINA da te izmjene ne omoguæavaju da se praksa i zakoni usklade sa evropskim standardima i praksom Evropskog suda za ljudska prava. "Predlog nije u skladu sa preporukama EK. Jedini zakluèak koji mogu izvesti je da ne postoji volja da se suštinski mijenja stanje u toj oblasti”, rekao je Raduloviæ. On je napomenuo da su u vezi sa izmjenama Zakonika u tom dijelu postojale tri verzije, od kojih se prvom predlagala potpuna dekriminalizacija kriviènih djela klevete, navodeæi da je za taj dokument organizovana i javna rasprava. “Meðutim, krajem prošlog mjeseca, Ministarstvo ima drugu verziju predloga i ne daje obrazloženje zašto se odustalo od prvobitne. Samo saopštavaju da se aboliraju novinari, a brišu stav dva èlana 195 i 196, kojim su propisana ta krivièna djela”, rekao je on. Nakon toga, kako je podsjetio, dolazi treæa, konaèna verzija Ministarstva, u kojoj je, pored brisanja tih stavova, unesena odredba da neæe odgovarati novinari i urednici za krivièna djela ako su izvršena putem medija. “Takvo rješenje ne poznaje nijedno uporedno zakonodavstvo i ne znaèi ispunjavanje preporuka EK”, ocijenio je Raduloviæ. Kako je rekao, predlog nije u skladu sa preporukama EK. “Jer mišljenje EK je da se praksa i zakoni usklade sa evropskim standardima i praksom Evropskog suda za ljudska prava. Ove izmjene to apsolutno ne omoguæavaju”, smatra Raduloviæ. Kako je naveo, i dalje su propisana krivièna djela uvrede i klevete, i dalje postoji moguænost da se za ta krivièna djela izrièu kazne – za uvredu maksimalno èetiri hiljade EUR, a za klevetu do deset hiljada EUR. “Dakle, i dalje postoji moguænost da se izrièu neproporcionalne kazne za ta krivièna djela, što je suprotno praksi Evropskog suda za ljudska prava”, dodao je on. Raduloviæ je ukazao i na, prema njegovim rijeèima, neuobièajeno rješenje, da se iskljuèuje odgovornost novinara i medija ako ta krivièna djele uèine putem medija. “To rješenje je apsurdno jer znaèi da novinari neæe odgovarati ako kleveæu ili vrijeðaju javno, odnosno putem medija, ali ako to uèine na drugi naèin, na primjer u publikaciji, knjizi, putem drugih sredstava komunikacije, interneta, mogu odgovarati za ta krivièna djela”, rekao je Raduloviæ. Sa druge strane, kako je dodao, ne vodi se raèuna o ostalima koji mogu i zaslužuju, na osnovu prakse Evropskog suda, da budu zaštiæeni kao novinari. Tu se, kako je objasnio, misli na pripadnike civilnog društva, u situacijama kada govore o pitanjima od opšteg interesa. “Oni mogu biti osuðeni za uvredu i klevetu, isto kao do sada”, rekao je Raduloviæ. Prema njegovom mišljenju, nijedan argument Vlade i Ministarstva da su izmjene u cilju ispunjavanaj preporuka EK “ne stoji”. “Niti su ono što su oni predložili preporuke EK”, dodao je on. Zakon, kako je naveo, omoguæava održavanje prakse koja je bila prilièno suprotna evropskim standardima. On je rekao i da je krajem prošlog mjeseca Vrhovni sud zauzeo naèelni pravni stav, prema kome æe se o postupcima protiv medija i novinara odluèivati u parniènim postupcima za naknadu štete. “Da æe sudovi odreðivati o naknadi po pravilu, u skladu sa praksom Evropskog suda za ljudska prava. Sporno je što oni naglašavaju da æe se to raditi po pravilu, u sluèajevima kad su tuženi novinari i mediji, a to znaèi da æe i dalje postojati izuzeci”, rekao je Raduloviæ. Vrhovni sud je, smatra on, morao da zauzme stav da su sudovi obavezni da primjenjuju praksu Evropskog suda za ljudska prava u toj oblasti, a ne da ostavlja prostor da može da se i odstupa od tog pravila. “Još jedno pitanje je važno u vezi s tim da drugi mogu biti tuženi, na primjer nevladin sektor, kada govori o pitanjima od javnog interesa. Iz stava Vrhovnog suda proizilazi da se prema njima neæe primjenjivati praksa Evropskog suda za ljudska prava”, kazao je Raduloviæ. Kako je rekao, posebno je interesantno to što Vrhovni sud ne zauzima stav kada je u pitanju kritika prema javnim funkcionerima, odnosno to da su oni po evropskim standardima dužni da trpe veæi stepen kritike. “Vrhovni sud to ne pominje, ne pada mu na pamet da zauzme takav stav, a upravo su ti postupci bili sporni u praksi, u smislu iznosa i kazni koje su dosuðivane u postupcima gdje su se funkcioneri pojavljivali kao tužioci”, naveo je Raduloviæ. Takav stav Vrhovnog suda na predložeen izmjene, prema njegovim rijeèima, u potpunosti omoguæava da se ta praksa nastavi. “Dakle, mogu sudovi primjenjivati evropske standard, ali mogu od njih i odstupiti”, zakljuèio je Raduloviæ. (kraj) mil/žug