• četvrtak, 17 jul 2025

Izostavljeno pitanje pravedne tranzicije u nacrtu NECP-a

Izostavljeno pitanje pravedne tranzicije u nacrtu NECP-a

Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Nacionalni energetski i klimatski plan (NECP) Crne Gore, koji je trenutno na javnoj raspravi, ne adresira pitanje pravedne tranzicije Pljevalja, kao jedinog rudarsko-energetskog centra države, saopštio je izvršni direktor nevladine organizacije Eko-tim, Milija Čabarkapa.

Čabarkapa je kazao da su prema važećoj regulativi Energetske zajednice, u skladu sa kojom je potrebno pripremiti NECP, države članice Energetske zajednice obavezne da u svojim NECP-ovima uključe procjenu učinaka planiranih politika i mjera na radna mjesta, tržište rada, socijalnu uključenost i teritorijalnu dimenziju.

“To podrazumijeva da se jasno analiziraju rizici koje energetska tranzicija nosi za najpogođenije zajednice, definišu konkretne mjere za njihovu zaštitu i planira način na koji će se tranzicija sprovoditi na socijalno pravedan način”, naveo je Čabarkapa u saopštenju.

Prema njegovim riječima, Vodič Energetske zajednice za pravednu tranziciju, koji je objavljen ove godine, takođe je vrlo jasan i navodi da države imaju dvije opcije.

Jedna je da se sve ove obaveze integrišu direktno u NECP, a druga da se u NECP-u jasno predvidi mjera koja obavezuje na izradu posebnog Plana pravedne tranzicije, a za šta se Eko-tim već godinama zalaže.

Nažalost, kako je dodao Čabarkapa, u ovom nacrtu NECP-a nije ispunjen nijedan od ova dva minimuma.

On je upozorio da će proces dekarbonizacije energetskog sektora, odnosno planirana energetska tranzicija, najviše pogoditi Pljevlja, čija lokalna ekonomija i socijalna struktura direktno zavise od industrije uglja.

“U Pljevljima trećina ukupne radne snage zavisi od te industrije, a više od polovine zaposlenih nema drugi izvor prihoda. Nacrt NECP-a, međutim, ne nudi ni minimalnu analizu toga šta prestanak ili smanjenje korišćenja uglja znači za radnike i njihove porodice, za budućnost grada i njegovih mladih ljudi, iako sam predviđa gašenje Termoelektrane Pljevlja najkasnije do 2041. godine”, tvrdi Čabarkapa.

Pri tome, kako je rekao, postoji realan rizik da će taj rok biti i kraći zbog finansijskog pritiska koji će donijeti primjena CBAM mehanizma i drugih klimatskih politika EU.

“Desetak godina je vrlo malo vremena za ozbiljno planiranje i sprovođenje ekonomske diverzifikacije koja je ovom gradu neophodna, kako bi se osigurala sigurna budućnost građana”, naveo je Čabarkapa.

Eko-tim je pozvao obrađivača NECP-a i sve nadležne institucije da ozbiljno shvate ove nedostatke i koriguju nacrt.

Potrebno je, kako su zaključili, da se pitanje pravedne tranzicije jasno i obavezujuće uvrsti u dokument, kroz konkretne analize i mjere, ili kroz definisanu obavezu izrade posebnog Plana pravedne tranzicije.
(kraj) jlb