Podgorica, (MINA) – Skupštinski odbor za bezbjednost i odbranu razmatrao je danas Izvještaj o prošlogodišnjem radu Ministarstva odbrane (MO) i ocijenio ga sadržajnim i cjelovitim. „Rad MO za 2008. sa podacioma o ukupnom stanju u Vojsci predstavljen je sadržajno i cjelovito, pa se na osnovu njega može zakljuèiti o kontinuiranom uspjehu u svim bitnim oblastima, kao i u procesu reformi odbrane i Vojske“, kazao je predsjednik Odbora Dragan Kujoviæ. On je predstavljajuæi zakljuèke, koje su èlanovi Odbora prihvatili veæionom glasova, rekao da su u MO posebno težište stavili na meðunarodnu, meðunarodno-vojnu, a naroèito na regionalnu saradnju. „Prošle godine nastavljeno je sa oslobaðanjem od viška naoružanja, municije i eksploziva kao i eliminisanjem faktora rizika uz maksimalno ulaganje u zaštitu životne sredine i zdravlje ljudi“, naveo je Kujoviæ. On je kazao da su ove godine prioriteti MO, izmeðu ostalog, meðunarodna odbrambena saradnja, priprema jedinica za uèešæe u mirovnim misijama, kao i unaprjeðivanje ljudskih i materijalnih moguænosti Vojske i MO. Ministar odbrane Boro Vuèiniæ tvrdi da su resor kojim rukovodi i Vojska realizovali sve obaveze koje su prošle godine postavljene pred njih. „Crna Gora s pravom oèekuje da kruna njenih reformskih napora u decembru ove godine rezultira prijemom u Akcioni plan za èlanstvo (MAP)“, rekao je on. Èlan Odbora iz Socijaldemokratske partije (SDP) Raško Konjeviæ saglasio se sa Vuèiniæem da su definisani priorioteti MO u najveæoj mjeri ostvareni, ali i pitao zašto Ministarstvo, odnosno Vlada, nije u posljednja tri mjeseca realizovala zakljuèke Savjeta za bezbjednost i odbranu vezano za zakone o vojsci i odbrani, i uputila te akte na usvajanje. Konjeviæa je interesovalo i zašto na interenet stranici Ministarstva nema novog Pravilnika o unutrašnjoj sistematizaciji i organizaciji tog Vladinog resora, dodajuæi da u Izvještaju ne vidi koliko je opreme nabavljeno i da li se vodilo raèuna o preporukama Državne revizorske institucije. I prihod od prodaje naoružanja, putem povjerljivih tendera, bio je predmet interesovanja Konjeviæa, kao i kome je to oružje prodato. Vuèiniæ se saglasio sa Konjeviæem da su zakoni o vojsci i odbrani bili predugo u skupštinskoj proceduri, što je znaèajno usporilo reforme sistema odbrane. On je rekao da meðuresorni radni tim radi, prema zakljuèku Vlade, na pripremi zakona o izmjenama i dopunama zakona o odbrani i novog zakona o vojsci. „Dakle, u meðuvremenu su se ukazale i još neke potrebe za intervencijama, posebno u dijelu zakona o vojsci, i novih obaveza koje su nam uslijedile kroz integracione procese, da intervenišemo na te tekstove“, naveo je Vuèiniæ. On je dodao da se Pravilnik o sistematizaciji nalazi na sajtu Ministarstva, a ako to nije sluèaj, obeæao je da æe biti do kraja dana. Vuèiniæ je kazao da su sve javne nabavke Ministarstva dostupne na internet stranici Direkcije za javne nabavke, da ih je dosad bilo 157 i da nijedna nije poništena. Govoreæi o opremanju Vojske i povjerljivim nabavkama, on je kazao da je za oko 995,5 hiljada EUR kupljeno 600 jurišnih pušaka, dok je 317 pištolja koštalo preko 142,4 hiljade EUR. Automatske puške i snajperske puške plaæene su oko 256 hiljada EUR, a kupljeno je 48 komada. Za 22 hiljade EUR kupljena je bojeva i manevarska municija, a za preko 1,32 miliona EUR 16 transportnih vozila. Za borbena vozila potrošeno je 990 hiljada EUR, dok su uniforme koštale 2,5 miliona EUR. Vuèiniæ je rekao da je od prodaje naoružanja i opreme prihodovano oko tri miliona EUR. Èlan Odbora iz Pokreta za promjene Nebojša Medojeviæ pitao je Vuèiniæa zašto u Izvještaju nije obraðena tema o pozicioniranju tajne službe bezbjednosti u MO. Medojeviæa je interesovalo da li u MO postoji služba za bezbjednost i da li je Božidar Lakiæ njen naèelnik, da li je ta služba sklapala sporazume sa stranim službama i kojim, kao i da li èlanovi Odbora mogu da izvrše inspekcijsku kontrolu i razgovaraju sa „tim naèelnikom“. Vuèiniæ je kazao da Medojeviæu može odgovoriti na isti naèin kao što je to uèinio na sjednici parlamenta posveæenoj poslanièkim pitanjima. On je ponovio da u Ministarstvu nije formirana posebna obavještajna služba. „U MO nije formirana posebna obavještajna služba, pa samim tim nije imenovan ni rukovodilac, niti vršena njena popuna“, rekao je Vuèiniæ. On je kazao i da je Lakiæ zaposlen u Ministarstvu kao savjetnik ministra za odbrambeno-bezbjednosna pitanja, dodajuæi da su èlanovi Odbora dobrodošli u vladin resor kojim rukovodi i da mogu izvršiti uvid u ono što ih interesuje. Vuèiniæ je rekao da je iskljuèivo Ministarstvo sklapalo sve bezbjednosne sporazume i da su svi javni. Èlan Odbora iz Socijalistièke narodne partije (SNP) Predrag Bulatoviæ upitao je šta je svrha sjednice Odbora, jer èlanovi nemaju o èemu da raspravljaju poslije „Konjeviæeve diskusije“ i onoga što je ranije objavljeno u medijima. On je kazao da je Odbor dugo èekao na Izvještaj, podsjeæajuæi da je taj dokument pripremljen u martu, a pred èlanove skupštinskog tijela stigao u novembru. Bulatoviæa je interesovalo da li je na Vladi razmatran stav „da možda Rusija ne gleda blagonaklono“ na èlanstvo Crne Gore u NATO, kao i inicijativa ruskog predsjednika Dmitrija Medvedeva o sporazumu o evropskoj bezbjednosti. On je pitao i kakav je stav Ministarstva vezano za medijske natpise da meðu èlanicama NATO još nema konsenzusa o prijemu Crne Gore u MAP u decembru, jer se tome navodno protive Turska i zemlje Baltika, a ranije i Njemaèka. Vuèiniæ je ponovio da je realno oèekivati da Crna Gora postane èlanica MAP, ali i dodao da je mnogo važnije od toga to što drugi misle „o nama“. „Oni smatraju da mi jesmo u toj poziciji i da možemo to uèiniti. Želimo da tim putem idu i ostale zemlje regiona. Smatramo da je NATO jedini pravi bezbjednosni okvir u kome Crna Gora i zemlje regiona mogu raèunati na mir i stabilnost“, dodao je on, navodeæi da je Crna Gora veæ ukljuèena u evropski sistem bezbjednosti. Za Obrada Stanišiæa iz Demokratske partije socijalista Izvještaj MO je „ozbiljan materijal, sistematièno ureðen i bez suvišnih detalja“. „Ovaj Izvještaj treba da ocijenimo kao izvanredan i kao dokument koji prezentira pravo stanje u Vojsci i Ministarstvu“. Vasilije Laloševiæ iz SNP ocijenio je da je komunikacina strategija najslabija karika u procesu atlanskih integracija, i zatražio od Vuèiniæa da kaže da li je ugovor o obuci vojnika za odlazak u Avganistan, koji je potpisan sa kompanijom MPRI, vrijedan oko 2,5 miliona EUR, jer je to puno novca. Vuèiniæ je rekao da je prošle godine na komunikacionu strategiju potrošeno 85 hiljada EUR i dodao da je MPRI renomirana kompanija koja je imala ugovore sa gotovo svim zemljama regiona. „Nije jedina, ali cijenim da saradnja sa MPRI može biti korisna za nas“. Èlan Odbora iz Demokratskog saveza u Crnoj Gori Mehmet Bardhi ocijenio je da Izvještaju nedostaje pojmovnik za dešifrovanje skraæenica „da bi se mogli sporazumjeti“. Njega je interesovala i nacionalna struktura pripadnika Vojske. Naèelnik Generalštaba Dragan Samardžiæ je, odgovarajuæi na Bardhijevo pitanje, kazao da Vojsku podatak o nacionalnoj pripadnosti ne interesuje, dok je Vuèiniæ kazao da je sugestija o pojmovniku interesantna. Prema tvrdnji èlana Odbora iz Nove srpske demokratije Gorana Daniloviæa, Crna Gora æe imati najveæi broj vojnika u mirovnoj misiji u Avganistanu ako se uzme u obzir brojno stanje njene Vojske. On je ocijenio i da crnogorske oružane snage imaju veliki broj oficira, i da je starosna struktura je loša. Njega je interesovalo i koliko je pripadnika vojske poslato na školovanje u inostranstvo i koliko je ono koštalo. Vuèiniæ je kazao da je broj vojnika koji æe poæi u mirovnu misiju u Avganistan dobro projektovan, navodeæi da je školovanje osoblja koje je poslato u inostranstvo besplatno. Samardžiæ se saglasio sa Daniloviæem da Vojska nema dobru starosnu strukturu, a djelimièno i kadrovsku. (kraj) del/gop