Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Pravovremene informacije o poslovanju kompanija predstavljaju osnovu za kvalitetne odluke investitora kojih u periodu krize fali na crnogorskom tržištu, ali, uprkos potrebi za ulaganjima, korporativna kultura dostavljanja poslovnih izvještaja još nije u potpunosti zaživjela u preduzeæima. Objašnjenje za to može da bude èinjenica da do sada nijedna kompanija u Crnoj Gori, iako je to zakonski predviðeno kao jedna od mjera, nije kažnjena za nedostavljanje izvještaja o poslovanju. Ti dokumenti uglavnom ostaju nedostupni široj javnosti, koja se lakše može upoznati sa poslovanjem bilo koje strane nego domaæe kompanije. Ministarstvo finansija do sada je protiv kompanija i odgovornih osoba u njima podnijelo 353 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka zbog nedostavljanja godišnjih finansijskih izvještaja za 2008. i kvartalnih za prošlu godinu. U tom organu, meðutim, nemaju podatak o broju kompanija koje nijesu dostavile izvještaje za prošlu godinu, jer je to nadležnost Centralnog registra privrednog suda (CRPS), kojem se izvještaji i dostavljaju. Iz CRPS-a su agenciji Mina-business kazali da ni oni, skoro mjesec nakon isteka roka za dostavljanje izvještaja, nemaju neophodnu cifru, jer, kako tvrde, èekaju da Centralna banka obradi dobijene podatke. Osim CRPS-u, izvještaji o poslovanju, kvartalni i godišnji, dostavljaju se Komisiji za hartije od vrijednosti (KHOV). Tom regulatoru izvještaje o prošlogodišnjem poslovanju do sada je dostavilo 30 odsto kompanija, s tim što rok za dostavljanje tih dokumenata KHOV-u istièe 30. aprila. Predstavnik KHOV-a, Aleksandar Ðurièkoviæ, saopštio je da je preko 60 odsto od 285 kompanija koje su obavezne da dostavljaju finansijske izvještaje tom tijelu uredno predavalo kvartalne za prošlu godinu. On smatra da to znaèi da je ipak znaèajan broj kompanija u svoje poslovanje inkorporirao sastavljanje i dostavljanje periodiènih finansijskih izvještaja, koji su od kljuènog znaèaja za percepciju preduzeæa. “Objavljivanje podataka o efikasnosti kompanije ima strategijsku ulogu, jer osnažuje povjerenje akcionara i nosilaca interesa u kompaniji. Dodatno, strategija objavljivanja informacija pokazuje stepen u kojem su direktori i menadžment spremni da saraðuju sa uèesnicima na tržištu i vlasnicima kompanije”, rekao je Ðurièkoviæ agenciji Mina-business. On je naveo da kompanije sada izvještavanje manje shvataju kao obavezu, a više kao moguænost dobijanja benefita za svoje poslovanje, kao što su bolji kreditni rejting, investicije, povjerenje stejkholdera ili usvajanje pravovremenih odluka. Zamjenik izvršnog direktora Nex Montenegro berze, Gojko Maksimoviæ, ocijenio je da je postojanje dvije berze na crnogorskom tržištu kapitala bilo ogranièavajuæi faktor finansijskog izvještavanja. “Liberalna kotaciona pravila usmjerena ka privlaèenju veæeg broja kompanija i monopolu na prisvajanje provizije, zbog trgovanja akcijama samo na jednoj berzi, uticala su da i ovaj segment trgovanja, koji bi po pravilu trebalo da bude najkvalitetniji, ne prati adekvatni nivo korporativne transparentnosti”, objasnio je Maksimoviæ. On je podsjetio da su se u periodu investicionog buma mnoge odluke usvajale ad-hock, zbog èega ulagaèi sada snose posljedice. “U tom periodu, nivo korporativne kulture bio je nizak. Investicione odluke bazirale su se na osnovu raznih „dojava“, gradskih prièa i nerealnih oèekivanja u pogledu buduæe vrijednosti akcija kompanija”, naveo je Maksimoviæ. Prema njegovim rijeèima, likvidnost tržišta se upravo zbog toga ne može dovesti u direktnu vezu sa transparentnošæu, jer se na osnovu prostog sagledavanja stanja zakljuèuje da je likvidnost bila najveæa kad kompanije nijesu dostavljale finansijske izvještaje. “Ta teza bi mogla i danas da se primjeni, kada je mnogo veæa transparentnost tržišta, ali višestruko smanjena likvidnost. Ali, naravno da ova uzroèno-posljedièna veza nema osnova”, saopštio je Maksimoviæ. On je dodao da su mnogi ozbiljni investitori zaobilazili naše tržište zbog slabe transparentnosti kompanija i tržišta. Iako je transparentnost izvještaja poveæana, Maksimoviæ smatra da je upitna njihova vjerodostojnost. “Postavlja se pitanje da li mnogi finansijski i revizorski izvještaji predstavljaju realni položaj i rezultat preduzeæa”, rekao je Maksimoviæ, navodeæi da bi se ti problemi izbjegli prihvatanjem meðunarodnih standarda. Izvjesnim ujedinjenjem crnogorskih berzi, tvrdi on, biæe poveæan nivo korporativne kulture. “Jedinstvena crnogorska berza trebalo bi da svojim aktima propiše standarde koje kompanije treba da ispunjavaju u pogledu finansijskog izvještavanja i likvidnosti akcija, kako bi se mogle naæi na odgovarajuæem segmentu trgovanja”, zakljuèio je Maksimoviæ. U cilju poveæanja korporativne kulture, iz Ministarstva finansija najavili su strožu kontrolu dostavljanja izvještaja KHOV-u i CRPS-u. Samostalni savjetnik u Ministarstvu, Aleksandra Popoviæ, podsjetila je da je rok za podnošenje zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka 60 dana od kada KHOV tom organu proslijedi spisak dostavljenih izvještaja. “Protiv kompanija i odgovornih osoba u njima, koje u propisanom roku nijesu dostavile finansijske izvještaje Ministarstvo finansija æe do kraja aprila podruènim organima suda za prekršaje podnijeti zahtjeve za pokretanje postupka”, najavila je Popoviæ. Ona je dodala da æe zahtjevi za pokretanje prekršajnih postupaka do kraja avgusta biti upuæeni i za kompanije koje nijesu u roku dostavile revizorske izvještaje. Zakonom o privrednim društvima propisana je kazna do deset hiljada EUR za “neobjavljivanje podataka koje je društvo dužno da objavi”, kao i do 500 EUR za svaku osobu u društvu ili drugom obliku, koja je odgovorna za taj prekršaj. (kraj) mls