Podgorica, (MINA) – Izvještaji zaštitnika prava gledalaca i slušalaca na javnom servisu mogu služiti kao kompas novinarima, urednicima i drugim nadležnima o onome šta od javnog medijskog servisa očekuje publika, ocijenila je ombudsmanka Radio Televizije (RTV) Slovenije, Ilinka Todorovski. Uspostavljanje instituta ombudsmana predviđeno je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o javnom servisu Radio Televizije Crne Gore (RTCG ), a Todorovski je u intervjuu za agenciju MINA dala preporuke u susret uvođenja tog instituta na crnogorskom javnom servisu. Kako je navela, vrlo je bitno odrediti ulogu i nadležnosti zaštitnika u odnosu na druge aktere u medijskom svijetu. »Treba odrediti nadležnosti zaštitnika u odnosu na novinare, urednike, novinarske udruge, rukovodstvo, državne organe i tijela. Ko ima kakvu odgovornost za takvo djelovanje javnog medija, koji će bitno doprinijeti demokratičnom i tolerantnom društvu«, rekla je Todorovska. Kako je kazala, dobro je postaviti okvir, koji je čvrst ali dovoljno širok, da zaštitniku dopušta postupno definisanje konačnog modela, koji najviše odgovara društvenim potrebama i javnom interesu. »Teško mogu zamisliti djelovanje zaštitnika bez etičkih kodeksa, pravilnika i drugih dokumenata, koji definišu ulogu javnog medija. Ali tako vidim mogućnost, da bude baš zaštitnik pokretač i učesnik u pripremi takvih standarda«, poručila je Todorovska. Ona je predstavila model zaštitnika prava gledalaca i slušalaca na javnom servisu Slovenije, koji je uspostavljen prije deset godina. »U tom razdoblju postepeno je preuzeo ulogu glasnogovornika javnosti, koji u njeno ime traži najbolju moguću medijsku uslugu i poštovanje najviših profesionalnih i etičkih standarda u izvještavanju i kreiranju sadržaja«, rekla je Todorovska. Kako je ocijenila, vrlo je bitno rješenje, prema kome zaštitnik djeluje autonomno i nezavisno od trenutnog rukovodstva RTV Slovenija ili političkog omjera snaga u zemlji. »To mu omogućava da očekivanja javnosti artikuliše stručno i poštujući prirodu medijskog posla, što znači da izdaje kritička mišljenja o greškama i otklonima i traži poboljšanja, ali isto tako štiti novinare, urednike i druge kreatore programa pred neopravdanom, orkestriranom ili političko motivisanom kritikom«, pojasnila je Todorovska. Ona smatra da je taj model dobar. »Radi se o kombinaciji javnog urednika i „psa čuvara“, što su najčešći ombudsmanski modeli u svijetu. Postoje ideje da bi zaštitnik trebalo da ima izvršnu moć za izricanje sankcija, da bi dakle trebalo zakonom predvidjeti formalan upravni postupak za utvrđivanje opravdanosti pritužbi i odgovornosti medija«, rekla je Todorovska. Ona smatra da to nije potrebno, jer RTV Slovenija ne treba nad-urednika, nad-kadrovika ili rezervnog direktora, koji bi nešto zabranjivao ili nekoga ućutkivao. »Naprotiv, treba odgovornu osobu za stalno podsticanje medijskog dijaloga između publike i stvaralaca. Bojim se da bi pretjerano formalizovanje takvu interakciju ugušilo i ograničilo«, rekla je Todorovska. Kako je rekla, u prvoj godini djelovanja zaštitnika pristiglo je dvadesetak odaziva mjesečno. »Godine 2014. prvi je puta brojka na godišnjem nivou prešla hiljadu. Prošle godine sam primila 1.432 odaziva, a ove godine će biti broj čak i viši. Naravno, nijesu sve samo žalbe i pritužbe, dosta ima i prijedloga, pitanja, mišljenja«, kazala je Todorovska. Upitana na šta su se žalili gledaoci i slušaoci, odgovorila je da se otprilike pola svih odaziva odnosi na televizijske programe. »Na drugom mjestu je internetski portal RTV Slovenija s oko deset odsto odaziva, a na zadnjem su mjestu radijski programi«, pojasnila je Todorovska. Klasifikujući prema sadržajima, rekla je da je oko 40 odsto odaziva vezanih uz informativne programe, gdje gledoci, slušaoci i čitaoci sadržaja otvaraju pitanja pristrasnosti, tačnosti, kredibilnosti, cjelovitosti i polemičnosti izvještavanja. »Izuzetno su osjetljivi na prećutkivanje ili miješanje činjenica i komentara. U sportu traže kvalitetne komentatore, u zabavi kvalitetan humor koji zna granicu između duhovitosti i vrijeđanja, u muzici više različitih žanrova i slovenske muzike. Kada su u pitanju programske šeme, pogotovo kod kulturnih, igranih i dokumentarnih sadržaja, smetaju im raspored, izbor i omjer programa, reprize«, precizirala je Todorovska. Na internetu, dodala je ona, najviše žalbi stiže zbog komentara ispod članaka i pitanja, kada smije ili treba administrator da interveniše, gdje je granica između slobode i tiranije javne riječi. »ÄŒak trećina svih odaziva odnosi se na nepoštovanje jezičnih normi, previše oglasa, ograničenu dostupnost programa gluvim i slijepim gledaocima, RTV pretplatu, tehnička pitanja i uopšte na pitanje kvaliteta javnog medijskog servisa«, kazala je Todorovska. Upitana kako se određuje šta je kvalitetno u javnom mediju, rekla je da na to pitanje nema jednostavnog odgovora, kao što je kompleksno pitanje šta je zapravo javni medijski interes Kako je rekla, formalno to definiše zakon o RTV Slovenija i zakon o medijima, ali u svakodnevnoj praksi dolazi do stalnog sukobljavanja između ukusa, želja, interesa, očekivanja. Upitana koliko je zaštitnik doprinio kvalitetnijim programima i uslugama RTV Slovenija, odgovorila je da nije doprinio onoliko koliko je želio ili koliko u pojedinim slučajevima očekuje javnost. »Ali sasvim je sigurno da zaštitnik nije ni fikus ni bezubi tigar, kao što se smatralo u počecima uvođenja tog instituta. Kao prvo, redovni zaštitnikovi izvještaji mogu služiti kao kompas novinarima, urednicima i drugim nadležnima, što od javnog medijskog servisa očekuje publika«, rekla je Todorovska. Drugo, smatra ona, o mišljenjima zaštitnika se razgovara, a njegove preporuke se barem djelimično izvršavaju. »Korak po korak, od primjera do primjera. Kada se mišljenja i preporuke zaborave, zaštitnik je tu da podsjeti i ponovo otvori krug dijaloga. To je stalni i beskrajni proces. Uz to, izuzetno je važno da se zaštitnik vidi i čuje, bez toga nema savezništva sa javnošću«, poručila je Todorovska. Na pitanje koliko je važno preventivno reagovanje ombudsmana, pojasnila je da je zaštitniku izrazito zabranjeno izjašnjavanje o sadržajima, emisijama ili programima, koji još nisu emitovani. »Međutim vrlo je važno da se razgovara o etici i profesionalnim standardima, objašnjavati nijanse i uopšte biti u stalnom dijalogu sa novinarima i urednicima«, navela je Todorovska. (kraj) anm/gop