Podgorica, (MINA) - Izvještavanje medija o rodno zasnovanom nasilju nad ženama trebalo bi da ima informativni i edukativni karakter, jer bi na taj način u velikoj mjeri mogli doprinijeti suzbijanju ove pojave u društvu, ocijenjeno je na radionici SOS telefona Podgorica. Ta organizacija organizovala je četvrtu radionicu sa novinarima u okviru projekta u programu „Mediji – Ravnopravnost – Akcija – Koordinacija“, kojeg je podržalo Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava. Svrha programa je jačanje kapaciteta medija za aktivno učešće u senzibilizaciji javnosti o rodno zasnovanom nasilju i izvještavanju u skladu sa rodno senzitivnim principima. Izvršna direktorica SOS telefona Podgorica Biljana Zeković kazala je da naziv projekta „Mediji – Ravnopravnost – Akcija – Koordinacija“ nije slučajan, i da njegovi akronimi predstavljaju riječ MRAK. „Ono što je svrha projekta jeste da razbijemo mrak u medijskom prostoru i da osvijetlimo sve one vrste i oblike nasilja i diskriminacije sa kojima se susreću žene danas a i vjekovima u Crnoj Gori“, istakla je Zeković, prenosi PR centar. Ona je ocijenila da su mediji ključni saveznici u toj priči, navodeći da, prilikom izvještavanja o rodno-zasnovanom nasilju, ne bi trebalo da se vode senzacionalizmom. „Mediji imaju edukativnu ulogu i na taj način treba da utiču na javnost – da razbijaju sve predrasude, pogrešne stavove koji su još snažan lanac koji veže ljude u Crnoj Gori i onemogućava im da razmišljaju drugačije i razumiju probleme sa kojima se žene sa iskustvom nasilja i diskriminacije susreću", kazala je Zeković. Prema njenim riječima, zbog toga je urađena čitava serija radionica sa novinarima na teme senzacionalizam ispred etičnosti, nasilje nad ženama u porodici, seksualna uznemiravanja i ucjenjivanja i seksualna nasilja. Ona je ukazala da je važno da novinari budu upoznati sa ljudskim pravima žena i da razumiju problematiku rodno zasnovanog nasilja. „Moraju da znaju kako da naprave prilog koji će istovremeno imati poruku koliko je to veliki problem za osobe koje proživljavaju razne vrste diskriminacije i nasilja, a istovremeno da edukuju javnost i informišu je kako o zakonodavnom okviru, kao i mehanizmima zaštite koji mogu da dobiju osobe koje se nađu u problemu“, rekla je Zeković. Ona je ocijenila da razlog za najveći broj neotkrivenih djela, odnosno neprijavljivanja različitih oblika nasilja od najblažih, do najtežih, jeste nesigurnost u sistem zaštite, neinformisanost o pravima i procedurama i gdje, kako i kada mogu da se obrate za pomoć i podršku, kao i strah od osude okoline kada objelodane svoju priču. Načelnica Odjeljenja za poslove rodne ravnopravnosti u Ministarstvu pravde, ljudskih i manjinskih prava, Biljana Pejović kazala je da se u poslednjih deset godina intenzivno radi kad je u pitanju suzbijanje nasilja nad ženama. Ona je kazala da je prioritet tog resora da se pojava rodno senzitivnog nasilja „osvijetli i svede na nultu toleranciju i da to više ne predstavlja privatni problem“. „Treba da se svaki oblik rodno-zasnovanog nasilja prijavljuje, procesuira i na adekvatan način kazni počinilac. Mediji su tu da objektivno izvještavaju, da ne povrijede dostojanstvo i ugled žrtve, ali i da utiču na promjenu svijesti javnosti o tome“, istakla je Pejović. Predstavnica Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava, Senada Cikotić, kazala je da je problem seksualnog nasilja još tabu tema u Crnoj Gori. „Službe koje rade sa žrtvama moraju biti bolje senzibilisane. Zbog toga je neophodno organizovati što više ovakvih radionica, konferencija i obuka za službe koje pružaju žrtvama pomoć“, navela je Cikotić. Učesnik radionice i saradnik na Portalu PV informer, Darko Palibrk, smatra da je rodno-zasnovano nasilje marginalizovano u Crnoj Gori, kao i da nije imao prilike u svom radu da se sretne sa ovim temama. „Mislim da bi mediji prilikom izvještavanja o rodnom nasilju trebalo da se vode time da je to složen društveni fenomen, a nakon toga da se bave statističkim podacima. Taj problem treba što više da se aktuelizuje, da postane javan da bi se mijenjala svijest građana o ovom pitanju“, rekao je Palibrk. Učesnica radionice i studentkinja novinarstva na Fakultetu političkih nauka, Željka Zvicer, smatra da je neophodno da generacije novinara koje dolaze budu rodno senzibilisane i upoznate sa važnosti teme nasilja u porodici, rodne ravnopravnosti, seksualnog nasilja i seksualnog uznemiravanja. „U svom radu pokušaću da ukažem na taj problem. Trudiću se da izvještavanjem ne naškodim žrtvi, ali i da skrenem pažnju javnosti na učestalost ovog problema“, navela je Zvicer. Učesnica radionice i studentkinja novinarstva na Fakultetu političkih nauka, Milica Radovanović, smatra da je rodno zasnovano nasilje tema o kojoj se u crnogorskom društvu dovoljno ne govori. „Zato treba da pokrenemo što više razgovara i kampanja o ovoj temi. Smatram da se na taj način možemo aktivno baviti i učestvovati u cilju suzbijanja nasilja“, rekla je Radovanović. (kraj) isf