Podgorica, (MINA) – U borbi protiv terorizma i nasilnog ekstremizma ključne su preventivne aktivnosti i jačanje kapaciteta civilnog sektora, ocijenjeno je na forumu Zajednički pristupi i saradnja u borbi protiv ekstremizma. Kako je saopšteno, borba protiv terorizma i nasilnog ekstremizma ne treba da se koristi u dnevno političke svrhe i prevencija treba da bude u prvom planu u odnosu na liječenje posljedica. Zastupnik u parlamentu Bosne i Hercegovine (BiH), Saša Magazinović, na drugom danu foruma u Bečićima, kazao je da terorizam i nasilni ekstremizam predstavljaju globalne probleme, koji se tiču svih država i da samo neodgovorni ljudi mogu poricati njihovo postojanje. „Sa obzirom na to da smo male države i da smo naslonjeni jedni na druge, ti problemi se prelijevaju i to moramo posmatrati kao zajednički problem, koji se može riješiti jedino zajedničkim i regionalnim aktivnostima“, smatra Magazinović. Države regiona, Evropske unije (EU) i Sjedinjene Američke države (SAD), kako je rekao, mogu se zajedno oduprijeti globalnom problemu, kroz razmjenu informacija i pozitivnih iskustava. „Protiv terorizma i nasilnog ekstremizma ne možemo se boriti ako tu borbu koristimo u dnevno političke svrhe, već ako dugoročno planiramo i u prvi plan stavljamo preventivne aktivnosti u odnosu na liječenje posljedica“, kazao je Magazinović. Predstavnica Foruma Mladi i neformalna edukacija), Elvira Hadžibegović Bubanja, rekla je da je cilj podizanje kapaciteta civilnog sektora u radu na preventivnim aktivnostima. „Naše države su zapostavile mlade. Infrastrukture za njih ne postoje. Nekada smo imali omladinske, kulturne centre u kojima su provodili slobodno vrijeme. Sada su osuđeni na formalno obrazovanje, a mi im, kao društvo, nudimo kladionice i kafiće“, ukazala je Hadžibegović Bubanja. Mladi, smatra ona, imaju mnogo slobodnog vremena koje ne mogu konstruktivno da potroše i na taj način su otvoreni mnogim izazovima sa strane i različiti regruteri i zainteresovane strane tu vide odličnu ulaznu putanju. „Mi možemo da struktuirano brinemo o mladima i da ulažemo u njih, ali ne samo kada se pojavi problem. Mladi ljudi su nezaposleni, apatični i pored formalnog obrazovanja, koje često nije relevantno za trenutno tržište rada, ništa drugo i ne nudimo“, rekla je Hadžibegović Bubanja. Ona smatra da je svako ulaganje u mlade, u jednoj lokalnoj zajednici ili državi, dobro ulaganje. „Ulaganje u lični, socijalni, pa onda u profesionalni rast i razvoj daće nam zdravo društvo, a samim tim i sigurnu regiju. Pored stvaranja ličnog identiteta, jako je bitan i identitet regiona. Mladi ljudi ne poznaju jedni druge unutar regiona. Mladi imaju stereotipe i predrasude jedni prema drugima. A zbog čega? Zbog toga što smo im ukinuli razmjene, putovanja unutar regija“, kazala je Hadžibegović Bubanja. Koordinator na Kosovu, Lulzim Fuštica, smatra da je na regionalnom nivou najvažnije uočiti važnost saradnje među sektorima i svim zainteresovanim stranama. „Ta saradnja mora obuhvatati i lokalni nivo. Dosta toga smo čuli koliko akcenat treba stavljati na uključivanje lokalnih zajednica i organizacija civilnog društva u rješavanje ovog problema. Bez koordinacije međunarodnih organizacija i donatora, ne bismo mogli da ostvarimo opipljive ciljeve“, rekao je Fuštica. On je kazao da je u toku potpisivanje Memoranduma o razumijevanju među državama regiona. „Zajednički akcioni planovi proističu iz programa EU i Mreže koordinatora za nasilni ekstremizam Zapadnog Balkana“, dodao je Fuštica. Gradonačelnik Kumanova, Maksim Dimitrievski, istakao je da je nasilni ekstremizam prisutan u Makedoniji, pa i u toj opštini. „U 2015. godini imali smo slučajeve nasilnog ekstremizma sa militantnim terorizmom, koji su pokušali da se infiltriraju u društvo i da izazovu nemire i nestabilnost. Na sreću, građani su bili svjesni i udruženi i nijesu dozvolili da eskalira taj problem“, naveo je Dimitrievski. On smatra da je potrebna bolja saradnja na lokalnom, državnom i regionalnom nivou u borbi protiv vjerskog ekstremizma. „Mi ćemo učiniti sve da se pojačaju kapaciteti, kako bismo mogli da se uhvatimo u koštac sa rješavanjem takvih problema“, kazao je Dimitrievski. Regionalni direktor Međunarodnog republikanskog instituta za Evropu, Pol Mekarti, rekao je da je važno raditi na nacionalnom nivou, ali da postoji stvarna potreba za regionalnom saradnjom. „Prekogranična komunikacija i saradnja, razmjena najboljih praksi je neprocjenjiva, posebno na području Zapadnog Balkana“, zaključio je Mekarti na kraju dvodnevnog Foruma koji je okupio oko 200 učesnika iz cijelog regiona. Kompletan materijal sa foruma dostupan je na linku http://prcentar.me/clanak/preventivne-aktivnosti-kljune-u-borbi-protiv-terorizma-i-nasilnog-ekstremizma/544 (kraj) mip