Javni dug ne smanjivati na raèun privatne imovine
- Javni dug ne smanjivati na raèun privatne imovine
- Post By dragana
- 13:01, 29 april, 2015

Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Javni dug države ne može se smanjivati na raèun privatne imovine nijednog graðanina, saopštila je danas poslanik Pozitivne Crne Gore, Azra Jasaviæ.
“Javni dug se samo može smanjiti uspješnim ekonomskim radom nove vlade, koja æe preduzeti efikasne mjere na ekonomskom razvoju Crne Gore, kroz smanjenje korupcije na visokom nivou”, kazala je Jasaviæ.
Ona je na konferenciji za novinare, povodom predavanja u skupštinsku proceduru izmjene Predloga dopune Zakona o eksproprijaciji, kazala da je on neustavan i da ugrožava garantovano pravo privatne svojine.
Jasaviæ je dodala da æe u skupštinsku proceduru predati i predloge izmjena zakona o parniènom i o vanparniènom postupku.
“Te promjene imaju za cilj da se uspostavi balans izmeðu zaštite prava svojine i zaštite javnog interesa”, objasnila je Jasaviæ.
Èinjenica je, kako je dodala, da su promjene zakona o eksproprijaciji neophodne, jer je taj postupak neefikasan i predstavlja biznis barijeru.
“Meðutim, Predlog Vlade je neustavan, jer ugrožava Ustavom garantovano pravo na mirno uživanje prava privatne svojine i izaziva pravnu nesigurnost, što je neprihvatljivo“, kazala je Jasaviæ.
Predloženim izmjenama, kako je objasnila, predviðeno je da se graðanima mora platiti pravièna naknada za eksproprisanu imovinu, koju odredi sud, hitnim postupkom, a ne na naèin na koji je predložila Vlada.
Jasaviæ je kazala da tek nakon pravosnažnog rješenja o eksproprijaciji i dokaza o isplaæenoj naknadi, korisnik eksproprijacije može upisati prava svojine na eksproprisanoj nepokretnosti.
„Da bismo obezbijedili pravnu sigurnost graðana i njihove imovine i istovremeno donosili efikasne odluke i otklonili biznis barijere, koje su evidentne zbog sadašnjeg Zakona o eksproprijaciji, rad u organima uprave, Ministarstvu finansija i sudovima mora biti maksimalno profesionalan i efikasan“, navela je Jasaviæ.
Prema njenim rijeèima, postojeæim zakonskim rješenjima predviðenim zakonoma o eksproprijaciji, o parniènom i o vanparniènom postupku to nije moguæe postiæi.
„Predloženim izmjenama Pozitivna postupke vezane za eksproprijaciju pred organima uprave, sudovima i Vladom èini efikasnim“, saopštila je Jasaviæ.
Ona je kazala da se u cilju otklanjanja biznis barijera u oblasti eksproprijacije, skraæuju rokovi za postupanje nadležnih organa, a postupak proglašava hitnim.
„Po hitnom postupku odluèuju nadležni prvostepeni organ, Ministarstvo finansija i Upravni sud u postupcima protiv akta Vlade o utvrðivanju javnog interesa“, rekli su predstavnici Pozitivne Crne Gore.
Predloženim izmjenama Zakona o vanparniènom postupku se, kako je objašnjeno, ubrzava postupak za odreðivanje naknade za eksproprijaciju i izbjegava uoèeni problem eventualne zloupotrebe procesnih ovlašæenja kroz izbjegavanje dostave.
„To predstavlja svojevrsnu opstrukciju postupka za naknadu, koja šteti javnom interesu i to se mora sprijeèiti“, naveli su iz Pozitivne.
Prema predlogu Pozitivne, u vanparniènom postupku u vezi naknade za eksproprijaciju, sud treba da angažuje stranci advokata po službenoj dužnosti, sa liste koju dostavi Advokatska komora.
“U tom sluèaju advokati primaju uredno poštu, jer je predviðeno da æe advokati biti obavještavani i o podizanju sudske pošte na roèištima za raspravu, kada mogu podizati sudsku poštu u vanparniènim pisarnicama”, objasnila je Jasaviæ.
To je, kako je ocijenila, efikasan naèin da se sprijeèi zloupotrebe procesnih ovlašæenja i od stranaka.
“To æe doprinjeti da postupci budu efikasni, a pri èemu æe naknada za advokate iznositi 50 odsto od advokatske tarife”, precizirala je Jasaviæ.
Izmjenama Zakona o parniènom postupku predviða se, kako je dodala, da se u predmetima za odreðivanje naknade za eksproprisanu nepokretnost roèišta zakazuju za onoliko dana, koliko je dovoljno da se rasprava održi u kontinuitetu.
Pozitivna je predložila Sudskom savjetu i nadležnim sudovima da razmotre moguænost da se u postupcima odreðivanja naknade za eksproprisanu nepokretnost, angažovanim sudijama, koji sude u tim predmetima, umanji sudijska norma, zbog znaèaja tih predmeta.
Zakonodavni odbor Skupštine odložio je u ponedjeljak, na predlog ministra finansija Radoja Žugiæa, izjašnjenje o dopunama Zakona o eksproprijaciji, dok ih je Odbor za ekonomiju, finansije i budžet na sjednici 30. marta podržao.
(kraj) jlb/bvm