Podgorica, (MINA) – Na predsjednièkim izborima u Crnoj Gori, 22. decembra, uèestvovaæe 11 kandidata. Demokratska partija socijalista i Socijaldemokratska partija kandidovali su za tu funkciju Filipa Vujanoviæa. Predstavnik Srpske radikalne stranke « dr Vojislav Šešelj» je Aleksandar Vasilijeviæ, Jugoslovenskih kominista Crne Gore Obrad Markoviæ, Stranke prirodnog zakona Milan Raduloviæ i Srpske radikalne stranke Ilija Darmanoviæ. Kao nestranaèke liènosti u izbornoj trci su Milan Šparoviæ, Jovan Pejoviæ, Dragan Hajdukoviæ, Milivoje Bakiæ, Mihailo Markoviæ i Ðorðije Miliæ. Na predsjednièkim izborima u Crnoj Gori pravo glasa imaæe 456.981 graðanin. U odnosu na parlamentarne izbore, održane 20. oktobra, broj glasaèa poveæao se za 1.190. Da bi bili punovažni potrebno je da na izbore izaðe 50 odsto biraèa plus jedan. Ako je na izborima za predsjednika Republike glasalo manje od polovine graðana, upisanih u biraèki spisak, glasanje se ponavlja. Ukoliko i na ponovnim izborima glasa manje od polovine biraèa ponavlja se cijeli izborni postupak. Za predsjednika Crne Gore biæe izabran onaj kandidat koji je dobio najviše glasova, pod uslovom da to predstavlja više od polovine biraèa koji su glasali. Ako ni jedan od kandidata ne ispuni ovaj uslov glasanje se ponavlja za 14 dana. Na ponovnim izborima pobijedio je kandidat koji dobije više glasova, bez obzira na broj izašlih biraèa. Crnogorska vlada je za predsjednièku kampanju izdvojila 50 hiljada EUR. Zakonom o izboru predsjednika Republike predviðeno je da æe novac, u jednakim iznosima, biti isplaæen samo onim kandidatima koji dobiju najmanje 10 odsto glasova. Organizacija za evropsku bezbjednost i saradnju i Savjet Evrope pozvali su graðane Crne Gore da izaðu na izbore. Od crnogorskih parlamentarnih partija to su uèinile èlanice koalicije Demokratska lista za evropsku Crnu Goru. Najjaèa opoziciona stranka, Socijalistièka narodna partija pozvala je svoje èlanove i simpatizere da ne glasaju 22. decembra. Srpska narodna stranka je najavila da æe se uskoro obratiti èlanstvu, ali da svoje pristalice neæe pozivati na bojkot. Narodna stranka, treæa èlanica Koalicije za promjene, opredijelila se za tihu apstinenciju, ostavljajuæi èlanovima i simpatizerima da sami odluèe da li æe glasati. Èelnici Liberalnog saveza ranije su saopštili da ih predsjednièki izbori ne interesuju. Albanske partije æe iduæe nedjelje, poslije dogovora, objaviti stav u vezi predsjednièkih izbora. Prvi višestranaèki izbori za predsjednika Crne Gore održani su 1990. godine, kada se biralo Predsjedništvo Republike. Tada su kandidati za predsjednika Predsjedništva bili Momir Bulatoviæ, Novak Kilibarda i Ljubiša Stankoviæ. Na tu funkciju izabran je Momir Bulatoviæ, dobivši u drugom izbornom krugu oko 204 hiljada glasova. Prijevremeni predsjednièki izbori održani su 1992. godine. Uèestvovalo je devet kandidata. Pobijedio je, u drugom krugu, Momir Bulatoviæ. Predsjednièki izbori u Crnoj Gori održani su i 1997. godine, kada je uèestvovalo osam kandidata. U drugom krugu za predsjednika je izabran Milo Ðukanoviæ, koji je dobio 174.745 glasova. Za njegovog protivkandidata, Momira Bulatoviæa, glasalo je manje oko 5.500 biraèa. (kraj) isf