Podgorica, (MINA) – Žrtve trafikinga zaslužuju podršku i pomoæ, a ne osudu ili okrivljivanje, saopštio je danas amerièki konzul u Podgorici Hojt Brajan Ji /Hoyt Brian Jee/. On je razgovarao sa organizatorima i volonterima projekta SOS telefon za borbu protiv trgovine ljudima, èiji je rad Konzulat djelimièno finansirao. “Narod Sjedinjenih amerièkih država obezbijedio je novac za ovaj projekat jer želimo da pomažemo ljudima Crne Gore u borbi protiv trafikinga. Ovaj projekat informiše javnost o opasnosti trafikinga i pomaže njegovim žrtvama”, objasnio je Ji. On se zahvalio svima koji uèestvuju u projektu SOS telefona, a posebno èlanovima Crnogorskog ženskog lobija (CŽL). “Vjerujemo da je važno da graðani i nevladine organizacije (NVO) imaju direktnu ulogu u poveæanju poštovanja ljudskih prava i životnih standarda. Amerièki konzulat traži partnera kao što je CŽL, koji se fokusiraju na postizanje direktnih rezultata”, rekao je Ji. On se zahvalio i ostalim donatorima i organizacijama koji su bile ukljuèene u projekat SOS telefon, poput Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju, AOM-a, USAID-a, ali i medijima koji "imaju važnu ulogu u poboljšanju svijesti javnosti o trafikingu". SOS telefon za borbu protiv trgovine ljudima pokrenut je u Crnoj Gori u aprilu 2001. godine. Svakodnevno radi od deset do 22 sata, a poslije tog vremena svi pozivu preusmjeravaju se na mobilne telefone aktivistkinja CŽL. Portparol SOS telefona Mirjana Vlahoviæ tvrdi da je njegov cilj da obezbijedi osnovnu informaciju, savjet i pomoæ žrtvama trgovine ljudima. Ona je kazala da su na broj SOS telefona od januara do avgusta upuæena 523 poziva, od èega se 69 ili 13 odsto odnosilo na trgovinu ljudima. “Ti pozivi odnosili su se na prijavu lokacije žrtve, sumljivih lokala, o trgovini, nestanku. Post festum pozive dobijamo od èlanova porodica ili žrtava, njihovih prijatelja ili graðana, ali i bivših žrtava koje su izašle iz lanca nasilja i koje od nas traže psihološku, socijalnu, pravnu ili materijalnu pomoæ”, rekla je Vlahoviæ. Prema njenim rijeèima, 364 poziva ili 70 odsto bili su informativno-edukativnog karaktera, a ostatak se odnosio na nestale osobe koje nijesu trafikovane. Najveæi broj poziva registrovan je u periodu mart-april, kada najviše agencija posredstvom medija oglašava posao u inostranstvu, potom u turistièkoj sezoni, odnosno julu i avgustu, ali i poslije veæih policijskih akcija. Za sedam mjeseci najviše poziva registrovano je iz Podgorice, Budve, Rožaja, Bara, Berana i Ulcinja, a u posljednje vrijeme i sa Cetinja. “SOS linija je važna institucija koja je prvenstveno orjentisana prema žrtvama trgovine ljudima, a u isto vrijeme ona djeluje kao posrednik sa struènim policijskim timom i skloništem”, rekla je Vlahoviæ. Koordinator CŽL Aida Petroviæ smatra da saradnja sa vladinim institucijama još nije kao što bi u toj NVO željeli. Ona je kazala da je postignut pomak u saradnji sa ministarstvima spoljnih i unutrašnjih poslova i nacionalnim koordinatorom za borbu protiv trgovine ljudima. Petroviæ je objasnila da je saradnja sa Ministarstvom unutrašnjih poslova (MUP) veoma važna, jer SOS telefon i CŽL ne bi mogli normalno da funkcionišu bez policijske zaštite žrtvi trafikinga. “Saradnja sa MUP-om i ministrom Draganom Ðuroviæem veoma je korektna, što se ranije nije moglo reæi”, tvrdi ona. Ona je dodala da je u posljednje dvije godine poboljšana saradnja i sa crnogorskim sudstvom i tužilaštvom, jer imaju razumijevanja i dozvoljavaju da aktiviskinje CŽL prate žrtve i prisustvuju kada one daju iskaz. Petroviæ tvrdi da aktiviskinje CŽL poštuju tajnost i diskreciju žrtvi trafikinga i da æe tako i dalje raditi. Ona je kazala da nema iluziju da se trafiking može preko noæi prekuniti i ocijenila da je to meðunarodni problem koji treba rješavati na lokalnom, republièkom, regionalnom i internacionalnom nivou. “Samo zajednièkim snagama i timskim radom možemo rješiti ili ublažiti ovaj problem i pomoæi žrtvama da izaðu iz lanca trafikinga”, zakljuèila je Petroviæ. (kraj) del/mrd