Još èetiri godine za poveæanje udjela likvidne imovine
- Još èetiri godine za poveæanje udjela likvidne imovine
- Post By urednik
- 12:19, 7 januar, 2013

Bazel, (MINA-BUSINESS) - Meðunarodni regulatori dali su bankama dodatne èetiri godine da poveæaju udio likvidne imovine u bilansima kako bi zajmodavcima olakšali kreditiranje posustalih ekonomija.
Bazelski odbor pri Banci za meðunarodna poravnanja (BIS) odluèio je u nedjelju da postepeno u periodu od èetiri godine, poèevši od 2015, uvodi propis o minimalnom udjelu najlikvidnije imovine u bilansima banaka.
Odluka o strožim propisima donesena je kako bi se sprijeèila kriza poput one koja je od 2007. do 2009. potresala meðunarodna finansijska tržišta, gotovo blokiravši tržišta kredita, prenosi SEEbiz.
Banke bi tako trebalo da poènu usklaðivanje sa novim propisom 2015. kada bi trebalo da dosegnu 60 odsto propisanog minimalnog udjela najlikvidnije imovine. Puni udio trebalo bi da imaju do januara 2019. godine.
Ujedno je proširen popis imovine koja æe se moæi kvalifikovati kao likvidna, pa æe on obuhvatati i dionice, vrijednosne papire zasnovane na hipotekama i korporativne obveznice sa nižim kreditnim rejtingom.
Nove kategorije imovine slabije likvidnosti moæi æe biti ukljuèene u popis iskljuèivo pod uslovom znaèajnog otpisa njihove nominalne vrijednosti ali izmjena definicije takve imovine ipak predstavlja znaèajan ustupak odbora.
U odboru se nadaju da æe dopune odvratiti banke od smanjivanja kreditiranja radi usklaðivanja sa novim propisom.
Banke su se inaèe žalile da se ne mogu uskladiti s novim propisima o kapitalu i istovremeno nastaviti da kreditiraju preduzeæa i potrošaèe.
Odbor je u nedjelju jednoglasno usvojio izmjene, nakon dvogodišnjih mukotrpnih rasprava.
Predsjednik Bazelskog odbora Stefan Ingves, inaèe guverner švedske centralne banke, kazao je da æe nakon najnovijih izmjena propisa prosjeèna stopa usklaðenosti udjela likvidne imovine u 200 vodeæih banaka u svijetu porasti na 125 odsto, u odnosu na dosadašnjih 105 odsto.
Ostale banke osjetno zaostaju, posebno one u pojedinim zemljama eurozone. Procjenjuje se da æe u narednim godinama morati da nabave dodatnih bilion EUR kako bi se uskladile s pooštrenim meðunarodnim propisima.
(kraj) bvm