Vašington, (MINA-BUSINESS) – Crna Gora je ove godine 81. od 178 zemalja koje su Svjetska banka i Meðunarodna finansijska korporacija (IFC) rangirale prema lakoæi poslovanja, èime je znatno pogoršala svoju poziciju na tom polju. Na prošlogodišnjoj listi, koja je raðena prema drugaèijoj metodologiji, Crna Gora je bila 70. od 175 zemalja. Meðu 28 rangiranih zemalja iz Evrope i srednje Azije, nalazi se na 16 mjestu. Od zemalja bivše Jugoslavije ispred nje su Slovenija i Makedonija, na 10. i 15. mjestu, Srbija je 17., Hrvatska 21., a Bosna i Hercegovina tek 22. I ove godine najgori rezultat Crne Gore ostvaren je na polju poštovanja ugovora, gdje nije zabilježila napredak u odnosu na prošlogodišnje rangiranje i nalazi se na 131. mjestu, dok je najbolje prošla u oblasti zaštite investitora, zasluživši opet 19. poziciju. Na tom polju Crna Gora je, kao i Slovenija, lider u regionu Evrope i srednje Azije. U domenu trgovine sa inostranstvom, ovogodišnji rezultat je sedam pozicija gori od prošlogodišnjeg, a u domenu poèetka biznisa èak 12. Jedine oblasti u kojim je rezultat popravljen su zapošljavanje radnika i zatvaranje biznisa, za po tri pozicije, kao i plaæanje poreza, za jednu. Ovogodišnje istraživanje je pokazalo da je za poèetak biznisa u Crnoj Gori preduzetniku potrebno 15 koraka, gotovo dvostruko više nego u cijeloj Evropi i istoènoj Aziji. Taj posao u Crnoj Gori u prosjeku oduzima 24 dana, dva manje u odnosu na region, ali košta 6,2 odsto bruto domaæeg prihoda po stanovniku, dok je regionalni prosjek 11,1 odsto. Dok se u Crnoj Gori ne propisuje minimalni iznos kapitala potreban za poèetak biznisa, u regionu on je 45,3 odsto bruto domaæeg prihoda po stanovniku. Kod izdavanja dozvola potrebnih za poslovanje, Crna Gora je bolja od regiona prema broju potrebnih koraka, troškovima i vremenu potrebnom za to. Prema istraživanju, u Crnoj Gori je lakše zaposliti nekog nego u regionu, ali i teže otpustiti radnika. Dok je prosjeèan regionalni trošak otpuštanja nešto više od 26 sedmiènih zarada, crnogorski iznosi 39. Za registrovanje vlasništva u Crnoj Gori potrebno je proæi dva koraka više od prosjeènih šest u regionu, ali i 86 dana u poreðenju sa regionalnih više od 92. Troškovi registrovanja vlasništva i u Crnoj Gori i u regionu iznose 2,4 odsto njegove vrijednosti, a to je gotovo dvostruko manje nego u zemljama èlanicama Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD). Prema indeksu koji mjeri koliko zakoni podstièu dostupnost kredita Crna Gora, ocjenom sedam od moguæih deset, pri èemu viši indeks znaèi i bolji rezultat, prednjaèi nad regionom i OECD-om, za koje on iznosi 5,6 i 6,4. Na drugoj strani, registrovano je da nema javne i privatne kreditne biroe koji bi obezbijedili infromacije o zaduženosti. Kod zaštite investitora u oblasti transaprentnosti transakcija ima blagu prednost nad regionom, ali zaostaje za zemljama OECD-a, a gora je prema moguænosti akcionara da tuže menadžemnt zbog lošeg rada. Preduzetnik u regionu mora da plati 46,3 dažbina, a u Crnoj Gori èak 88, iako mu je za to potrebno manje vremena. Dažbine odnesu 31,6 odsto profita crnogorskog preduzetnika, što je manje nego u regionu, gdje pojedu više od pola njegovog ukupnog iznosa. U Crnoj Gori za izvoz treba prikupiti devet, a za uvoz sedam dokumenata, u prvom sluèaju manje, a u drugom više nego u regionu. Oba posla se mogu znatno brže završiti nego u regionu, ali su zato njihovi troškovi viši. Poštovanje ugovora, koje je u Crnoj Gori znatno slabije u poreðenju s regionom kada se posmatra broj potrebnih procedura i vrijeme trajanja, košta znatno više – èak iznad èetvrtine ukupne vrijednosti potraživanja. Sprovoðenje steèaja nad crnogorskim preduzeæem traje dvije godine i košta osam odsto prihoda po stanovniku, a nad regionalnim èak 3,2 godine i 13,7 odsto prihoda. Povjerioci u Crnoj Gori uspiju da vrate 43 centa od svakog dolara svojih potraživanja, dok u regionu ne izvuku ni 29. Ovogodišnji Izvještaj o lakoæi poslovanju u svijetu /Doing Business/ peti je po redu i pokazao je da zahvaljujuæi zakonodavnim reformama ima sve više novih preduzeæa. U prošloj i ovoj godini najviše su napredovale zemlje istiène Evrope i bivšeg SSSR-a, kao i velika grupa rastuæih tržišta, ukljuèujuæi Kinu i Indiju. Vodeæe reformiste ove godine predvodi Egipat, a meðu njima su i Hrvatska, Gana, Makedonija, Gruzija, Kolumbija, Saudijska Arabija, Kenija, Kina i Bugarska. Još 11 zemalja, Jermenija, Butan, Burkina Faso, Èeška, Gvatemala, Honduras, Mauricius, Mozambik, Portugal, Tunis i Uzbekistan, sprovele su po najmanje tri reforme. »Investitori traže rastuæe moguænosti i nalaze ih u zemljama koje se reformišu«, ocijenio je potpredsjednik Meðunarodne finansijske korporacije Mihael Klajn /Michael Klein/. Od svih rangiranih zemalja opet je najlakše voditi biznis u Singapuru. Slijede Novi Zeland, SAD, Hong Kong, Danska, Velika Britanija i Kanada. Lista je napravljena na osnovu deset indikatora iz oblasti regulacije biznisa kojima se mjere vrijeme i troškovi njegovog poèinjanja, rada, trgovine, plaæanja poreza i zatvaranja. Rangiranje se ne odnosi na oblasti poput makroekonomske politike, kvaliteta infrastukture, jaèine valute, utiska ili stope kriminala. (kraj) anf/kmh