Zagreb, (MINA) - Predsjednik Hrvatske Ivo Josipoviæ rekao je danas na komemoraciji u Jasenovcu da se ne smiju zaboraviti niti negirati zloèini poèinjeni u njemu. "Zaborav i negiranje su najveæe opasnosti za demokratiju, slobodu i ljudskost, i zato ne smijemo dopustiti da se zaboravi ono što je bilo u Jasenovcu", kazao je Josipoviæ na komemoraciji u Spomen podruèju Jasenovac, kojoj je prisustvovao èitav državni vrh Hrvatske. On je upozorio da u školskim udžbenicima u Hrvatskoj nije napisana puna istina o Drugom svjetskom ratu, prenosi B92. Prema njegovim rijeèima, iz tragiènih dogaðaja kao što je Jasenovac èesto ništa nije nauèeno, pa se iznova javljaju pokreti koji bi opet pogazili ljudskost, slobodu i demokratiju. Predsjednik Hrvatske je, meðutim, dodao da u Hrvatskoj ima "dovoljno pameti i razuma" i da nikada više neæe proæi fašistièke, nacistièke i ustaške ideje. Premijer Zoran Milanoviæ upozorio je da se u Jasenovcu zloèin nije dogaðao na mah, kao trenutna mržnja, veæ da je to bio dugotrajan proces i da se ubijalo planski. On je dodao da treba otvoreno reæi da su u Jasenovcu najviše stradali Srbi, a zatim i Jevreji, Romi i Hrvati antifašisti. "Jedina zastava pod koju treba da stanemo je ona demokratske, slobodne i pravedne Hrvatske, otvorenog društva, zajednice svih onih koji u njoj žele da žive", poruèio je Milanoviæ. Predsjednik Sabora Boris Šprem poruèio je da niko ne može da osporava žrtve jasenovaèkog logora smrti, o èemu najbolje govore podaci o više od 80 hiljada ubijenih, meðu kojima oko 20 hiljada djece. Na dan proboja Jasenovca, 22. aprila 1945. godine, u logoru su bila 1.073 logoraša od kojih je 600 krenulo u proboj, a slobodu je ugledao samo 91 zatvorenik. Ostali koji su ostali u logoru su ubijeni i spaljeni zajedno sa logorskim objektima. Istog dana poèeo je i proboj zatvorenika dijela logora u mjestu Jasenovac, Kožare, gdje je od 167 zatvorenika njih 11 preživjelo proboj. U tom logoru su od avgusta 1941. do 22. aprila 1945. ljudi ubijani zbog vjerske, nacionalne ili ideološke pripadnosti. U njegovom sastavu su bili logori u Broèicama, Krapju, Jasenovcu i Staroj Gradiški. Prema najnovijim podacima Spomen podruèja Jasenovac, do sada su prikupljena imena i podaci za oko 82 hiljada žrtava. Oko ukupnog broja žrtava u logoru Jasenovac i dalje se vode polemike, pa broj ubijenih varira od nekoliko desetina hiljada do èak milion žrtava. (kraj) drv