Podgorica, (MINA) - Neodreðenost u odnosu na državno pitanje i dalje je kljuèna prepreka za bilo kakvo objedinjeno ili homogenizovano djelovanje opozicije u Crnoj Gori, ocijenio je danas profesor Svetozar Joviæeviæ. On je naveo da je takva situacija bila prisutna i kada je rijeè o predsjednièkim izborima, dodajuæi da, iako je došlo do odreðenog ublažavanja u vezi sa državnim pitanjem, to je uglavnom više privid nego stvarno stanje. »Ni sada mnoge znaèajne opozicione partije nijesu spremne da državno pitanje stave na pravo mjesto i izgrade pravi odnos u odnosu na njega. Više to prikrivaju, nego što su stvarno spremne pred javnošèu i biraèima da iskažu stav da je državno pitanje završeno i da oni sada hoæe državu da èine boljom«, kazao je Joviæeviæ agenciji MINA. On smatra da opozicija, umjesto da izmeðu sebe razmotri iskustvo sa predsjednièkih izbora i stvarne uzroke tako lošeg rezultata, kao i koji bi naèin djelovanja bio najefikasniji da se formira stvarna alternativa vlasti, razmjenjuje argumente preko medija, èesto vrlo ishitreno. »Tako unaprijed onemoguæavaju bilo kakvo koordinirano djelovanje opozicije. Ako ništa drugo, jedan motiv koji isplivava zadnjih dana bio bi krupan razlog da opozicija sjedne i razmotri tu situaciju - kako se moglo, uprkos postojanju tolikog broja relativno dobro organizovanih opozicionih partija, desiti da na više biraèkih mjesta glasaju ljudi koji ne žive u Crnoj Gori«, smatra Joviæeviæ. On je ocijenio da je to mogao biti vrlo važan momenat kada je rijeè o rezultatima izbora. Govoreæi o razlozima zbog kojih opozicija ne uspijeva da se ujedini, on je podsjetio da su u prethodnim godina, od raspada Jugoslavije, drastiène razlike oko državnog pitanja dominirale crnogorskom politièkom scenom i bile glavni razlog za podjele meðu partijama i graðanima. »Kada se tome dodaju i liène surevnjivosti i liderske težnje, onda tu nije ni mogao biti izgraðen jaki alternativni, relativno homogeni drugi pol, kao protivteža vlasti«, kazao je Joviæeviæ. On je rekao da po tom pitanju ni unutar vladajuæe partije nije vladala apsolutna homogenost, ali je ona uspjela da prevaziðe te razlike, koristeæi vezivno tkivo- pripadnost vlasti i interese koji iz toga slijede. Navodeæi da sa jedne strane imamo relativno homogenu cjelinu vladajuæe partije, a sa druge, rascjepkanu opoziciju, Joviæeviæ je naveo da se politièka borba vodila ne tolikoprotiv vlasti, veæ unutar heterogenog opozicionog bloka. »Èesto se èinilo da je pojedinim opozicionim partijama važnije da preovladaju u tom manjem dijelu biraèkog tijela, da tu budu lideri, nego da ospore samu vlast. Razumije se da je to vlast pospješivala i vrlo efikasno koristila«, dodao je Joviæeviæ. Prema njegovim rijeèima, u takvim okolnostima nije se ni mogla izvuæi neka dominantna opoziciona snaga oko koje bi se drugi, uprkos svim razlikama, mogli grupisati. »Nije ni moglo doæi do jacanja kadrovskih potencijala, nego su oni iscjepkani po razlièitim opozicionim partijama, pa ne djeluju kao cjelina, niti kao homogena cjelina, niti kao prava kadrovska i programska alternativa dominantnom vladajuæem bloku«, zakljuèio je Joviæeviæ. (kraj*) drv/tmi/žug