Podgorica, (MINA) – Dijamantski jubilej Udruženja pravnika i njegovog èasopisa Pravni zbornik od prvorazrednog je znaèaja za crnogorsko samorodno i samosvjesno samoodreðenje u ukupnoj kulturološkoj istoriji Crne Gore. To je ocijenio sudija Vrhovnog suda i raniji glavni i odgovorni urednik Pravnog zbornika Èedomir Bogiæeviæ na konferenciji za novinare koja je organizovana povodom jubileja – 75 godina izlaženja èasopisa za pravnu teoriju i praksu Pravni zbornik. Bogiæeviæ je kazao da je jubilej strukovne asocijacije pravnika i Zbornika jedan od najznaèajnijih datuma i najljepših bisera u novovjekovnoj kulturnoj istoriji Crne Gore. „Za ovaj jubilej, koji predstavlja èast Crnoj Gori, njenoj graðanskoj, kulturnoj, multietnièkoj i multivjerskoj simbiotici, po èemu se ona pred svijetom predstavlja kao graðansko društvo, može se upotrijebiti antièka krilatica – Narod koji gubi pamæenje, gubi život“, naveo je on. „Narod koji ne prouèava svoju istorijsku i kulturnu baštinu postaje varvarski. Prouèavanje znamenite pravne baštine crnogorskog naroda je nešto, kako kaže (Valtazar) Bogišiæ, po èemu se prepoznaje narodni duh naroda“, dodao je Bogiæeviæ. On smatra da je narodni duh najljepše „poznati po èuvenim pravnim spomenicima i obièajnom pravu, koje je svojim autentiènim, ontološkim atribucijama orginerno i samorodno“. „Zbog toga je raðanje Udruženja pravnika i njegovog èasopisa Pravnog zbornika 1933. predstavljalo kulturološki i istorijski podvig, ravan velikoj graðanskoj hrabrosti“, tvrdi Bogiæeviæ. On je ocijenio da su Udruženje i Zbornik „zaorali tri krupne brazde“ - istorijsko-pravnu, kulturološko-emancipatorku i državotvornu. „Pravni zbornik je ne samo najstarije intelektualno, duhovno i kulturološko glasilo crnogorskog naroda, nego predstavlja njegov temelj u samosvjesnom odreðenju do konaènog ostvarenog prava na samoopredjeljenje“, dodao je Bogiæeviæ. Generalni sekretar Udruženja pravnika Branislav Raduloviæ kazao je da Pravni zbornik predstavlja jedan od stubova postojanja i razvoja pravne misli u Crnoj Gori. „Vjerujemo da je Pravni zbornik pomogao generacijama crnogorskih pravnika da bolje razumiju biæe i suštinu pravne misli. Uloga pravnog misionara obezbijedila mu je tako dugo trajanje, koje kroz ovaj jubilej proslavljamo“, naveo je on. Raduloviæ je podsjetio da je prvi Pravni zbornik štampan 1. jula 1933. godine i da je dosad u tom èasopisu radove i èlanke objavilo gotovo 500 autora. Glavni i odgovorni urednik Zbornika Željko Tomoviæ kazao je da æe lista autora, koji su objavljivali u tom èasopisu, biti objavljena u narednom broju. On je pozvao autore da do kraja marta dostave èlanke za naredni broj. „S aspekta razvoja pravne države, smatram da je jubilej Pravnog zbornika najznaèajniji dogaðaj koji æe ove godine biti obilježen u Crnoj Gori“, kazao je on. Predsjednik Udruženja pravnika Stanko Mariæ kazao je da je Upravnu odbor odluèio da ovu godina proglasi jubilarnom i organizuje obilježavanje kroz sveèanu akademiju i izlaženje jubilarnog broja Pravnog zbornika“. (kraj) del/isf