
Podgorica, (MINA) - Predsjednièki kandidat Filip Vujanoviæ rekao je da je Crna Gora bila i da æe biti pouzdan partner regiona, dok je njegov protivkandidat Miodrag Lekiæ kazao da æe, ako bude izabran za predsjednika, voditi pragnatiènu, ali dostojanstvenu spoljnu politiku.
Vujanoviæ je, na temu spoljne politike i odnosa u regionu, rekao da Crna Gora nema niti jedno otvoreno pitanje sa svojim susjedima, dodajuæi da grade odnose na osnovu otvorene saradnje.
»Ponosan sam na to da sam imao intenzivne kontakte sa predsjednicima svih susjednih država i da smo bili u prilici da promovišemo najveæe vrijednosti naše saradnje«, kazao je on.
Prema rijeèima Vujanoviæa, Crna Gora je bila i biæe pouzdan partner regiona, a, kako je dodao, država ima vrlo visok ugled u regionu.
»Ako budem predsjednik, vodiæu pragmatiènu spoljnu politiku, ali dostojanstvenu. Imaæu svoj stav, javan stav oko mnogih piutanja, pokušaæu da saraðujem sa Vladom, Ministarstvom vanjskih poslova«, rekao je Lekiæ.
On je ocijenio da Vujanoviæ, kad je Prevlaka u pitanju, obmanjivao javnost, izržavajuæi sumnju da je komisija radila na kompetentan naèin, dodajuæi da postoji problematièan sporazum izmeðu Iva Sanadera i Mila Ðukanoviæa.
Vujanoviæ je naveo da Lekiæu nedostaju informacije i pozvao ga da mu da dokumentaciju koju, kako je kazao, nema.
»2002. godine napravljen je sporazum o privremenom režimu, koji funkcioniše do sad besprekorno bez ijednog incidenta, sa porukom meðunarodnoj zajednici da smo problem riješili na adekvatan naèin«, rekao je Vujanoviæ.
On je naveo da u susretima sa predsjednicima Hrvatske, Ivom Josipoviæem i Stjepanom Mesiæem, ni pet odsto vremena nije proveo razgovarajuæi o tom pitanju, jer ono ne optereæuje države.
Vujanoviæ je rekao da je bilateralni odnos najbolji naèin za rješenje tog pitanja, a, ukoliko se ne dogovore oko nekih pitanja, iæi æe na meðunarodnu instancu.
Lekiæ je pitao Vujanoviæa da li smatra da Prevlaka treba da pripadne Crnoj Gori, na šta je Vujanoviæ rekao da treba napraviti rješenje koje æe biti u najveæem interesu Crne Gore.
„Hrvatska se približava EU i kada uðe, ima pravo veta. Da je to pitanje ozbiljno, pokazuje i odnos Slovenije i Hrvatske“, rekao je Lekiæ.
Vujanoviæ je rekao da Hrvatska nikada neæe blokirati Crnu Goru.
Lekiæ je rekao da, ako je priznata država Kosovo, treba da se primi ambasador, ocjenjujuæi da je uslovljavanje tog pitanja rješavanjem pitanja crnogorske manjine na Kosovu jeftini blef.
Vujanoviæ je rekao da je priznanje Kosova bilo oèigledno slijeðenje realne situacije i dijeljenje politike EU, kojoj zemlja pristupa.
“Kad je trebalo razmijeniti ambasadore taèno je da sam rekao da neæu da potpišem akreditiv jer na Kosovu svi imaju autentièno predstavljanje koji su manjine, i jasno tražio kad se crnogorska manjina prizna kao autentièna, i tada æemo razmijeniti ambasadore” rekao je Vujanoviæ.
Na Vujanoviæevu ocjenu da je Crna Gora slijedila EU kada je u pitanju priznanje Kosova, Lekiæ je rekao da postoji pet èlanica Unije koje nijesu priznale tu državu.
Lekiæ smatra da Vujanoviæ èesto demonstrira servilnost prema partiji i da je spreman da uradi sve što mu partije traži.
„Vi ste se ponudili Karli del Ponte kao predsjednik države da æete postaviti špijune u crkvama da li tamo ima haških optuženika“, rekao je Lekiæ objašnjvajuæi da je to proèiato u knjizi Del ponte.
Vujanoviæ je odgovorio da je ponudio mitropolit Afilohije jer je bio zgranut prièom da se u manastirima Mitropolije kriju haški optuženici, a da je on samo to prenio.
(kraj) boj/žug