Kolašin, (MINA) - Osnivaèka skupština Zemaljskog antifašistièkog vijeæa (ZAVNO) Crne Gore i Boke, održana prije 60 godina, kapitalni je i nezamljenljivi dio bogate istorijske riznice Crne Gore, ocijenio je veèaras crnogorski predsjednik Filip Vujanoviæ. "Ta riznica trajno mora biti dio nas, ugaoni kamen istorijskog oslonca naših, i generacija koje dolaze, jer jasna i èista buduænost mora imati svoje izvorište u isto takvoj prošlosti", kazao je Vujanoviæ na sveèanoj Akademiji koja je održana u Kolašinu. On je naglasio da je Skupština pokazala snagu antifašistièkog pokreta i iskazivala u svom punom sadržaju višenacionalni sastav i sklad Crne Gore. "I tada je Crna Gora, u tom teškom i velikom vremenu, bila zemlja svih bez obzira na njihovu nacionalnu i vjersku pripadnost, osjeæajuæi da upravo vraæanje slobode mora da bude najsnažniji ispit nacionalnog jedinstva", rekao je Vujanoviæ. On je istakao da moramo biti ponosni da je tadašnja Crna Gora taj ispit na velièanstven naèin položila. "A sadašnja, i buduæa Crna Gora, i u tome moraju pronalaziti dokaze velièine i vrijednosti jedinstva nacionalnih razlièitosti", naglasio je Vujanoviæ. Prema njegovim rijeèima, na istorijskoj kolašinskoj skupštini Crna Gora se državno vratila sebi. "Nakon 1918. godine pokazala je jedinstveno, svim graðanima, da se osjeæa kao država koja se svojim imenom mora predstaviti i sebi i drugima. Naravno sebe radi, ali i zbog drugih koji moraju da je dožive kao državu koja je sa pravom na sebe ponosna. Skupština je znaèila vjeèno arhiviranje odluka podgorièke Skupštine iz 1918. godine i pokazala da je Crna Gora u stanju sama da ispravi svoje istorijske zablude i padove", kazao je Vujanoviæ. Prema njegovim rijeèima, istorijska težnja za sopstvenom državom u tom vremenu, a i u narednim decenijama bila je iskreno i snažno opredijeljena i sa željom za suživotom sa drugim južnoslovenskim narodima i njihovim državama koja je najprije bitisala kao komunistièka Jugoslavija šest republika, a zatim kao zajednièka Jugoslavija dvije Republike, Crne Gore i Srbije. "Ne baveæi se ocjenom vrijednosti i doživljajem emocija ni prema komunizmu ni prema bivšim jugoslavijama konstatujmo da one pripadaju prošlosti, a da su Crna Gora i Srbija na nov naèin krenule da ureðuju svoje odnose, ekonomski i politièki se emancipuju ka konaènom državnom statusu", rekao je Vujanoviæ. (kraj) pav/isf