Podgorica, (MINA) – Medijska zajednica u Crnoj Gori neshvatljivo kasni sa odgovorom na evropski zahtjev o jaèanju samoregulacije, a to nije dobro za novinarstvo i novinare koji bi trebali da budu perjanici progresa, smatra predsjedavajuæi Savjeta Novinarskog samoregulatornog tijela (NST) Mirsad Rastoder. NST suštinski ne funkcioniše duže od godinu, iako to tijelo nikada nije zvanièno prestalo da radi. “Smatram da ima dovoljno razloga da se novinari zapitaju zašto udruženja i asocijacije ne funkcionišu kako trebaju. Kome je to u interesu? Morali bi što prije da promijene stanje u svoju korist”, rekao je Rastoder agenciji MINA. Rastoder je, povodom 3. maja Svjetskog dana slobode medija, rekao da bi sada bilo najvažnije da svi mediji i udruženja potpišu memorandum o poštovanju etièkih standarda, trajnoj participaciji u radu NST-a i uvažavanju analiza o prekršajima Kodeksa. “Da predstavnici medija u savjetu ne zastupaju interese redakcija veæ profesionalnosti. A sve se to, ako se hoæe, može dogovoriti kroz organizacionu i suštinsku transformaciju na skupštini postojeæeg ili novog NSTA”, rekao je Rastoder. On smatra da bez znaèajnije podrške svih relevantnih medija nema adekvatnog jaèanja samoregulacije jer ona, kako je rekao, podrazumijeva širok spektar aktivnosti kao što su analiza, edukacija i stalno modeliranje etièkih naèela i smjernica u skladu sa promjenama u društvu, svijesti i sa meðunarodnom praksom. “Postojeæe ili novo Samoregulatorno tijelo treba da iskoristi dosadšnju praksu i nastavak zapoèete rasprave o dopuni Kodeksa novinara Crne Gore i uspostavi još principijelnije ocjenjivanje primjene Kodeksa. Sve je to u interesu kvaliteta a ne etiketiranja kako neki spoèitavaju”, rekao je Rastoder. Prema njegovim rijeèima, novinarska udruženja su neprimjetna, NST je u blokadi i još nema konstruktivnog saglasja da se obnovi rad Savjeta ili konstituiše nesto novo. “Urednici i direktori osam uticajnih medija pokušali su krajem prošle godine da se dogovore i formiraju novog samoregulatorno tijelo, ali na žalost, koliko znam nijesu odmakli u tom poslu”, naveo je Rastoder. Rastoder se izvinio svima koji, kako kaže, nijesu dobili javni odgovor na žalbe o kršenju novinarskog Kodeksa jer Savjet NST-a nije u kapacitetu da usvaja i saopstava izvjestaje. “Blokadu su izavale nataložene i nove podjele u medijskoj zajednici koje nije teško prepoznati u nadgornjavanju dva vrlo uticajna medijska tabora, kao i sklonosti po kojoj bi svi htjeli rijeè više u odluèivanju o samoregulaciji. U postojeæem ili novom NST u svejedno”, rekao je Rastoder. On je kazao da veæina novinara slijedi redakcijske stavove i da nema legitimnog broja èlanova Savjeta NST da na redovnim konferencijama analiziraju i odluèuju. “Dok smo se grèevito zalagali za primjenu evropske sudske prakse, smanjenje kazni, dekriminalizaciju klevete i sve ono, što je ušlo u Akcioni plan Vlade, dobijali smo javno i pohvale i kritike ali se za samoregulaciju znalo i znam da smo uèinili dosta na protežiranju važnog mehanizma za zaštiti slobode izražavanja i odgovornosti za javno rijeè", rekao je on. Rastoder je naveo da su od 2003., prošle dvije faze u razvoju Samoregulacije i da bi sada trebalo uæi u treæu koja se ne može oslanjati na entuzijazam veæ podrazumijeva neku formu dugoroènije stabilnosti, organizaciono i kadrovsko jaèanje. “Nesporno je da državni sistem mora još brže da se otvara za javnost a time se poveæava odgovornost ozbiljnih medija. Novinarstvo nije samo profesija veæ i pokretaæ javnog dijaloga koji otvara vidike. Ima posebnu odgovornost u kreiranju društvene svakodnevice po principima etiènosti”, smatra Rastoder. On je ocijenio da mediji ne samo što treba da budu odgovorni veæ i drustvo uèe šta je sloboda u medijima i kako se ostvaruje.”Slobodan novinar je oslonac slobodnog novinarstva i medija”. “Pritisnuti redakcijskim interesima novinari nemaju vremena za djelovanje u sopstvenim organizacijama, da èuju jedni druge i zajednièki djeluju. Nadam se da æe novinari prevladati nataložene podjele, vlasnièke uticaje i da æe osnažiti realan model samoregulacije kao potvrdu ne sumnjivog potencijala”, rekao je on. Rastoder je poruèio da je voljan samo da pomogne u tom procesu za koji je u svakom sluèaju neophodno više esnafskog dijaloga i razumijevanja. “Medijske slobode se osvajaju i gaje u redakcijama, javnom djelovanju na principima etike, poštovanja prava drugih, ali i u novinarskim organizacijama”, zakljuèio je Rastoder. (kraj) žug