Podgorica, (MINA) – Vlada je utvrdila Predlog izmjena i dopuna zakona o državnim simbolima i Danu državnosti, kojim se opštine i javne ustanove, obavezuju da viju državnu zastavu, dok će kazne za neustajanje na himnu iznositi od 300 do dvije hiljade EUR. Ministar kulture, Aleksandar Bogdanović kazao je nakon sjednice Vlade da se izmjenama uvodi obaveza lokalnih samouprava i javnih ustanova, čiji je osnivač država, odnosno opština, da se zastava stalno vije na zgradama u kojima su smješteni ti organi i ustanove. On je rekao da se u Predlogu izmjena i dopuna Zakona uvodi obaveza ustajanja prilikom izvođenja himne Crne Gore, kao i odgovarajuća kaznena odredba, ukoliko se prekrši ta odredba Zakona. Kako je precizirao, kazna za fizička lica za neustajanje prilikom izvođenja himne Crne Gore iznosiće od 300 do dvije hiljade EUR. „Izmjenama i dopunama se Zakon o državnim simbolima i Danu državnosti Crne Gore usaglašava sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona kojima su propisane novčane kazne za prekršaje. Kazne za pravna lica kreću se od 300 do 20 hiljada EUR, za fizička lica od 300 do dvije hiljade EUR, a za preduzetnike od 300 do šest hiljada EUR“, rekao je Bogdanović. Kako je rekao, obavezom isticanja državnih simbola postiže se standardizacija i simbolička identitetska usaglašenost sociokulturoloških okvira datog prostora, njegove tradicije i istorije. „Na taj način se u Crnoj Gori kao i u svakoj drugoj državi iskazuje poštovanje prema njenim državnim obiježima i njenom identitetu“, smatra Bogdanović. Kako je dodao, definisanjem sadržaja i formi državnih simbola označuju se dominantni i autentični motivi koji su svim stanovnicima Crne Gore jednako prepoznatljivi i jednako ne ugrožavaju njihova nacionalna ili religijska osjećanja. Vlada je utvrdila Predlog zakona o državnim nagradama kojim će se, prema riječima Bogdanovića, bolje vrednovati umjetnička dostignuća i imati cjelovitiji uvid u stvaralački opus autora koji pretenduje na nagradu. Bogdanović je na konferenciji za novinare nakon sjednice Vlade rekao su Predlogom zadržali pet dosadašnjih nagrada ali im je koncept promijenjen. Njegoševa nagrada dodjeljivaće se za ukupno stvaralaštvo, a ne kao do sada za jedno djelo. Trinaestojuslka nagrada dodjeljivaće se za sve oblasti rada i stvaralaštva. »Tako će se Njegoševa nagrada i Petar Lubarda ubuduće dodjeljivati za ukupan stvaralački opus a ne za jedno djelo, kako je to do sada bilo propisano. Takav koncept prati adekvatna promjena načina predlaganja dobitnika i postupka dodjele nagrada«, pojasnio je Bogdanović. Kako je kazao, Trinaestojulska nagrada će se i dalje dodjeljivati kao godišnja i nagrada za životno djelo. »Ovim zakonom su preciznije definisane različite oblasti za koje se može dodijeliti, kako bi se izbjegla dosadašnja praksa prema kojoj je i ova nagrada pretvorena u nagradu za kulturu i umjetnost, već se sadašnjim rješenjem ona dodjeljuje i drugim oblastima društvenog djelovanja«, precizirao je Bogdanović. Iz istih razloga, dodao je on, propisano je da se u jednoj oblasti godišnje može dodijeliti samo jedna godišnja nagrada zbog toga što je namijenjena svim oblastima društvenog života. Kako je rekao, prihvaćeno je da se dosadašnji broj članova žirija poveća sa dosadašnjih pet na sedam kao i da se Trinaestojulska nagrada za životno djelo umjesto dosadašnje dvije godine ubuduće dodjeljuje svake treće. »Koncept nagrada Miroslavljevo jevanđelje i Oktoih nije mijenjan pa će se one i dalje dodjeljivati kao godišnja nagrada za tekuću izdavačku produkciju, odnosno za ostvarene izuzetne rezultate u oblasti vaspitanja i obrazovanja učeničkog i studentskog standarda«, rekao je Bogdanović. Novim Predlogom izmijenjena je i osnovica za obračun novčanog dijela nagrada koja je sada ustanovljena u odnosu na prosječnu bruto zaradu u Crnoj Gori, ostvarenu u godini koja prethodi godini dodjele nagrade. »U tom kontekstu, najviše su vrednovane Trinaestojulska nagrada za životno djelo i Njegoševa nagrada, sa 20 prosječnih bruto zarada, dok su godišnja Trinaestojulska i Lubardina vrednovane sa 12 prosječnih zarada uz pravo dobitnika Lubardine nagrade i na otkup jednog djela«, rekao je Bogdanović. Novčani dio nagrade Miroslavljevo jevanđelje je sedam prosječnih zarada, a Oktoiha devet. Zakon nije mijenjan u dijelu koji se odnosi na uručenje nagrade. »Trinaestojulsku nagradu i dalje uručuje predsjednik Skupštine u Podgorici, Njegoševu predsjednik Crne Gore na Cetinju, Lubardinu premijer u Prijestonici, dok nagradu Miroslavljevo jevanđelje uručuje ministar kulture u Bijelom Polju«, rekao je Bogdanović. (kraj) jel/anm/isf