Podgorica, (MINA) – Kaznena politika u Crnoj Gori u oblasti trgovine ljudima je blaga, a nadležni organi ne djeluju adekvatno da zaštite žrtve i kazne poèinioce, zakljuèeno je na okruglom stolu Krivièni zakonik (KZ) u funkciji zaštite žena u Crnoj Gori. Sirurna ženska kuæa, u saradnji sa MANS-om i uz finansijsku pomoæ Evropske unije (EU) pripremila je Izvještaj o stanju u borbi protiv trgovine ljudima i seksualne eksploatacije u Crnoj Gori kojim se predlažu izmijene Kriviènog zakonika (KZ) i uvoðenje strožijih kazni za aktere u tim kriviènim djelima. Predsjednica Sigurne ženske kuæe Ljiljana Raièeviæ kazala je da su poslanice u Skupštini prihvatile predlog te organizacije u namjeri da se pripreme promijene KZ, kojim se ojaèava zakonski okvir za veæe kažnjavanje makroa koji zaraðuju tako što „prodaju žene kao robu“. Ona je kazala da je predlog koji su uputili poslanicama u Skupštini apel da se zakonom propišu što veæe kazne za trafiking u kom su žrtve žene. Raièeviæ je podsjetila da stalno raste broj sluèajeva i vrsta eksploatacije, poruèujuæi da je u toj oblasti u Crnoj Gori najveæi problem loša aktivnost pravosuða. Prema njenim rijeèima, postoji nizak nivo hapšenja poèinilaca tih kriviènih djela, kao i nedostatak donešenih pravosnažnih sudskih odluka. „Policija ne može da se pohvali velikim uspjehom i pomakom, kao ni sudstvo jer fali broj procesuiranih sluèajeva i onih koji su dovedeni do kraja“, objasnila je Raièeviæ. U posljednjih deset godina, kako je navela, organi kriviènog gonjenja nijesu dali znaèajne rezultate u borbi protiv trgovine ljudima. „U tom periodu Uprava policije podnijela je 21 kriviènu prijavu zbog trgovine ljudima protiv 64 lica, a tužilaštvo je podiglo 20 optužnica protiv 59 lica, dok su u istom periodu nadležni sudovi razmatrali 17 predmeta, od èega je okonèano 16, a jedan predmet je još u toku“, navela je Raièeviæ. Ukupno 13 predmeta je, kako se navodi u Izvještaju, pravosnažno okonèano osuðujuæom presudom u kojima su 34 osobe osuðene na zatvorsku kaznu, dok su tri okonèana oslobaðajuæim presudama. Raiæeviæ je kazala da se nada i da æe u Crnoj Gori jednog dana biti snimljen film o Moldavki S.È. kao „žrtvi koja je proglašena krivcem“, što se, kako je kazala, nikada nije desilo nigdje u svijetu. Don Edi Bird, iz Delegacije EU u Crnoj Gori, kazala je da globalno tržište prostitucije ukljuèuje oko 40 do 42 miliona ljudi u svijetu i stvara prihod od 186 milijardi dolara godišnje. „Dokazi pokazuju da prostitucija ne može da se odvoji od trafikinga, a seksualna eksploatacija je njegova najraširenija forma. Prema procjenama EUROPOL-a, oko 91 odsto svih sluèajeva trafikiga se odnose na seksualnu eksploataciju“, poruèila je Bird. Prema njenim rijeèima, 60 do 70 odsto žrtava su kriminalne grupe natjerale na prostituciju. Ona je kazala da ukoliko se uzme u obzir rodna dimenzija trafikinga, žene èine veæinu žrtava, koja se procjenjuje na 96 odsto. „U EU trafiking se smatra ozbiljnim kriviènim djelu koje je neprihvatljivo“, poruèila je Baird. Ona je kazala da EU nema jedinstvenu politiku kada je u pitanju prostitucija, objašnjavajuæi da je ureðivanje tog pitanja u unutrašnjoj nadležnosti država tako da svaka pojedinaèno ima razlièit pristup. „U nekim državama èlanicama ona je zabranjena, a u nekima je legalizovana i dozvoljena, ali u velikoj veæini država, iako prostitucija nije nelegalna, pojedine aktivnosti povezane sa njom su regulisane i kažnjve“, rekal je Bird. Uprkos razlièitim pristupima èlanica, sve pokušavaju da sprijeèe trafiking èiji je cilj eksploatacija. Poslanica Demokratskog fronta, Branka Bošnjak, kazala je da je pitanje rodne ravnopravnosti, trafikinga i nasilja nad ženama tema koja nema politièku i ideološku konotaciju, veæ je to, kako je navela, zajednièki problem svih politièkih aktera. Ona smatra da treba poveæati kazne za krivièna djela povezana sa trafikingom, ali i za nasilje u porodici. Bošnjak je ocijenila da je suoèavanje sa problemom nasilja nad ženama u Crnoj Gori tek u zaèetku, i „sve što je do sada uraðeno to je zahvaljujuæi nevladinom sektoru, a ne državnim institucijama“. Prema njenim rijeèima, bitno je skrenuti pažnju na nekoliko vidova nasilja nad ženama. Nasilje u porodici je, kako je podsjetila Bošnjak, jedan od najrasprostranjenijih kriviènih djela nad ženama, i ono je u Crnoj Gori tek nedavno prepoznato kao veliki društverni problema. Ona je rekla da je pogrešan pristup prema kom se nasilje posmatra kao problem pojedinca, a ne društva. „Vrijeme je da prestanemo da ignorišemo ovaj problem“. „Institucije su prilièno pasivne. Žene ili nijesu svjesne da im pomoæ može biti pružena ili nemaju povjerenja u institucije sistema ili su previše uplašenje da zatraže zaštitu“, rekla je Bošnjak, poruèujuæi da je neophodno mijenjati svijest društva i podsticati prijavljivanje sluèajeva nasilja. „Prijavljivanje ovog djela je human èin i to je neophodno je to objasniti“, ocijenila je ona. Prema rijeèima Bošnjak, žene su nezaštiæene uprkos zakonodavnom okviru sve dok se ne promijeni svijest crnogoskog društva. „Borba protiv ove pošasti je naš zajednièki interes i mora biti tretirana od svih politièkih aktera“. Sadašnja kaznena politika je, kako smatra, blaga, pa stimulativno djeluje na uèinioce da i dalje èine ista djela. Bošnjak smatra da su takve kazne neprihvatljive u vremenu porasta kriminaliteta. Ona je kazala da veliki broj incidenata ostane neprijavljen iz razlièitih razloga, dodajuæi da su nadležni „nedovoljno proaktivno djelovali u suzbijanju indifirnetnog stava prema nasilju u porodici što je naroèito zapaženo meðu tužiocima i socijanim radnicima“. Bošnjak je ukazala i na problem silovanja i niske kazne i posebno na praksu izricanja blagih presuda. Ona je ukazala i na, kako je navela, novi vid nasilja u Crnoj Gori – selektivne abortuse. „Žene pod pritiskom porodice ili iz drugih razloga prekidaju trudnoæu onda kada saznaju da je fetus ženskog pola“, rekla je ona, ukazujuæi na podatak da se u Crnoj Gori u prosjeku raða 100 djevojèica u odnosu na 110 djevojèaka, dok je prirodno 100 prema 102 i 104. „Treba i za ovo naæi prostora u KZ“, poruèila je Bošnjak. Advokat iz NVO MANS, Veselin Raduloviæ, osvrnuo se i na prièu o legalizaciji prostitucije, ukazujuæi da je protiv toga. On je poruèio da se u Crnoj Gori rasprava o legalizaciji prostitucije vodi na nestruènom nivou. Raduloviæ je ukazao i na krivièna djela u toj oblasti koje se vrše nad ženama organizovano, što je, kako je ocijenio, veliki društveni problem. „Sudovi u Crnoj Gori, èak i onda kada postoji velika volja, ne mogu do kraja procesuirati ove sluèajeve“, rekao je on. Prema rijeèima Raduloviæa, problem nije samo zakonodavstvo, veæ praksa i problem sprovoðenja zakona koji postoje i koji se donose. (kraj) sel/žug