Podgorica, (MINA-BUSINESS) - Sukob izmeðu Centralne banke Crne Gore (CBCG) i Komisije za hartije od vrijednosti (KHOV) borba je za prevlast institucija, jer što je jedna u monetarnoj oblasti, to je druga na tržištu kapitala, ocijenio je ekonomski analitièar Predrag Drecun. »Nešto treba mijenjati u sistemskim rješenjima, jer ne smatram da je ovo personalni sukob, veæ borba dva koncepta buduænosti Crne Gore«, rekao je Drecun agenciji Mina-business. CBCG je nedavno kritikovala KHOV zbog oglasa u kojem se navodi da su ulagaèi u akcije crnogorskih kompanija koji su 2002. godine investirali jedan EUR zaradili 400, a oni koji su isti novac uplatili bankama dobili samo dva EUR. Iz CBCG kažu da KHOV krši zakon i obmanjuje javnost, jer prilikom raèunanja zarade od akcija nije obuhvatila i posljednju godina, kada su cijene hartija od vrijednosti znaèajno pale. Prema rijeèima Drecuna, KHOV spornim oglasom ne krši zakon, ali sebe prikazuje više kao biznis partnera na tržištu, što nije i ne smije da bude. »Komisija smije da bude samo regulator, kome je svejedno da li se ulaže u hartije, banke ili nekretnine«, kazao je Drecun. Komisija, kako je dodao, ovakvim postupcima preuzima na sebe odgovornost koju ne može da opravda. »Zamislite nekoga ko, inspirisan oglasom KHOV-a, uloži ovih dana novac na berzu i za mjesec izgubi pola vrijednosti. Mogao bi da poðe do Komisije i zatraži novac nazad, jer su ga oni direktno podstakli na to«, naveo je Drecun. On smatra da ni CBCG ne smije da propagira ulaganje u banke i da ta institucija ima problem da održi nivo ovlašæenja koja joj zakon propisuje. »CBCG se trudi da utièe na cijeli sistem finansijskog tržišta, a tu spadaju i hartije od vrijednosti, pa je normalno da se sudaraju«, rekao je Drecun. On smatra da je matematika »manje-više taèna« i u sluèaju kad KHOV i CBCG iznose podatke, ali je pitanje šta je blize realnom životu danas, jer slava prošlosti ne interesuje investitora. Komisija je, prema njegovim rijeèima, mogla da ukaže i na drugu, aktuelniju prièu i trendove koji su se desili u prethodnoj godini. “KHOV je isto tako mogla da kaže da, ako je neko uložio poèetkom prošle godine, danas mu akcije vrijede pet-šest puta manje, kao na primjer Ulcinjske rivijere. To bi bilo objektivno informisanje, iako je i ovo što oni kažu taèno, samo ostaje dilema da li odgovara trendovima”, rekao je Drecun. On je kazao da se reklamom KHOV-a stvara utisak da nema ništa bolje u crnogorskoj ekonomiji za sticanje profita od trgovine na berzi, što bi, smatra on, bilo katastrofa. »Taèno je da se na berzi prave brzi i enormni dobici, ali to je rezervisano samo za odabrane. Umjereni dobici se ostvaruju na duži rok, samo ako neko ima snage da drugim sredstvima finansira svoju likvidnost«, naveo je Drecun. On je dodao da je problematièno kad berzanski poslovi postanu interesantni za šire graðanstvo, jer je cijeli sistem tada u opasnosti. »Berza nije narodno veselje. Kad postane tako nešto, onda se javlja sindrom piramidalnih banaka, sa opasnošæu da prva osjeka berzanskih uèesnika ili obima trgovine ugrozi sistem«, rekao je Drecun. On tvrdi da se taj problem manje osjeæa na fizièki veæim tržištima, što crnogorsko nije, pa se povlaèenje velikih igraèa brzo reflektuje na zaustavljanje i opadanje berzanskih indeksa. Drecun oèekuje novo buðenje tržišta u Crnoj Gori i da æe opet pojedinci imati šansu da brzo i mnogo zarade. “Taj neko ipak ne može biti svako, a gotovo svako oèekuje da upravo on bude taj neko”, kazao je Drecun. On je rekao da crnogorski prosjeèan graðanin nije investitor, zbog psihologije. “On misli da je dobio kad su akcije porasle, a tužan je kad akcija padaju, jer misli da je izgubio. Dobiti i izgubiti se može samo kad se proda«, objasnio je Drecun. On je naveo primjer Plantaža koje niko nije želio da proda kad su bile 2,5 EUR, jer je èekao da budu pet. »Sad su 50 centi i opet ih niko ne prodaje. Dakle, nema ni dobiti, nema ni gubitka dok se ne proda, ali su zato svi oèajni”, ocijenio je Drecun. On smatra da je crnogorsko tržište kapitala zbog toga primilo više psihološko–socijalnu, a manje ekonomsko–investicionu ulogu. Problemi crnogorskog tržista kapitala su, prema njegovim rijeèima, nelikvidnost, jer je praktièno neizvodivo prodati današnjih 300 do 400 hiljada EUR vrijednosti akcija bilo koje kotirane kompanije. Problem su i nedovoljna informisanost svih uèesnika, jer davanje lažne nade makar i taènim podacima, smatra Drecun, nije dobro, a obrt usporava i postojanje dvije berze. Crnogorsko tržište kapitala posebno osjetljivim èini i “plitkost”, jer jedan ili dva jaèa berzanska igraèa mogu usmjeriti trendove u pravcu koji njima odgovara. »U takvim uslovima rizièno je navoditi ljude da ulažu u nešto što na kratki rok nema velike izglede«, upozorio je Drecun. On smatra da bi graðanima bilo interesantnije da ulažu u zemljište, èija je vrijednost znaèajno rasla prethodnih godina. »Možda bismo mnogo bolje ekonomski zaštitili graðanina ako mu preporuèimo da kupuje zemlju umjesto akcija, jer je kvadrat uz put Podgorica-Cetinje eksplodirao sa pedesetak centi na prosjeèno 50 EUR za samo dvije godine”, zakljuèio je Drecun. (kraj*) ram/bvm