Njujork, (MINA) - Crna Gora ne doprinosi znaèajnije, u globalnim i regionalnim okvirima, porastu nivoa emisija gasova sa efektom staklene bašte, ocijenio je danas u crnogorski premijer Milo Ðukanoviæ. On je na Samitu posveæenom klimatskim promjenama, koji se održava uoèi poèetka 64-og redovnog zasijedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u Njujorku, kazao da suoèavanje sa posljedicama klimatskih promjena predstavlja jedan od najveæih izazova pred kojim se nalazi èovjeèanstvo. „U skladu sa ustavnim opredjeljenjem za izgradnju modela koji omoguæava razvoj Crne Gore kao ekološke države, u okvirima nacionalne politike zaštite životne sredine, kao prioritetna pitanja prepoznali smo suoèavanje sa izazovom klimatskih promjena i oèuvanje biološke raznovrsnosti“, rekao je Ðukanoviæ. On je naveo da razvoj modela za procjenu i projektovanje uticaja klimatskih promjena na životnu sredinu, zdravlje ljudi i privredni razvoj predstavlja jedno od najsloženijih pitanja koje se postavlja pred crnogorske nauène i struène institucije, kao i donosioce odluka na svim nivoima djelovanja. Crna Gora je, kako je dodao Ðukanoviæ, u suoèavanju sa tim izazovima odluèna da primijeni instrumenate i mehanizme sadržane u Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih nacija (UN) o klimatskim promjenama (UNFCCC) i Kjoto Protokolu. „Evaluacijom inventara gasova sa efektom staklene bašte može se konstovati nizak nivo emisije u Crnoj Gori. Iako Crna Gora ne doprinosi znaèajnije u globalnim i regionalnim okvirima porastu nivoa emisija tih gasova, bez izuzetka se suoèava sa posljedicama uticaja klimatskih promjena koje ne poznaju granice i pogaðaju kako razvijene, tako i države razvoju“, tvrdi on. Ðukanoviæ je naveo da s tim u vezi Crna Gora smatra neophodnim uvažavanje specifiènosti država u skladu sa kriterijumima UN Okvirne konvencije o klimatskim promjenama, odnosno primjene pristupa zajednièke, ali izdiferencirane odgovornosti. „Imajuæi u vidu da su evropske integracije jedan od kljuènih spoljnopolitièkih priorireta Crne Gore, u okviru ukupnih reformi institucionalno-zakonodavnog okvira koje sprovodimo u tom kontekstu, poseban znaèaj pridajemo usklaðivanju nacionalnog odgovora sa politikom Evropske unije (EU) u odnosu na izgradnju buduæe post Kjoto strukture“, kazao je on. Ðukanoviæ je rekao da se Crna Gora pridružuje nastojanju EU koje ima za cilj redukciju nivoa emisija gasova sa efektom staklene bašte za 20 odsto do 2020. godine, uzimajuæi u obzir tok pregovora na meðunarodnom nivou. On je naveo da æe Crna Gora, sa pozicije države u razvoju i zemlje potencijalnog kandidata za èlanstvo u EU, nastojati da doprinese kroz primjenu mjera prilagoðavanja i ublažavanja na osnovama Programa mjera za ublažavanje klimatskih promjena i Nacionalnog programa za klimatske promjene. Ðukanoviæ je najavio da æe Crna Gora polovinom oktobra organizovati Regionalnu konferenciju o klimatskim promjenama i održivom razvoju za regione Mediterana i Jugoistoène Evrope. Na marginama Samita, Ðukanoviæ je imao brojne susrete sa šefovima drugih delegacija i predstavnicima privatnog sektora. Iz Vlade je saopšteno da je na Samitu uèestvovao je veliki broj predsjednika država i vlada zemalja èlanica UN, što predstavlja pokazatelj vanredne zainteresovanosti lidera za nastavak dijaloga i pregovora o postizanju najšireg meðunarodnog dogovora o pravnom instrumentariju za period poslije 2012. godine, nakon isteka važenja Kjoto Protokola. Samit je otvorio Generalni sekretar UN Ban Ki Mun, a meðu govornicima na plenumu su bili i predsjednici Sjedinjenih Amerièkih Država, Francuske, Kine, Japana, Švedske. Samit je inaèe organizovan u okviru interaktivne diskusije na osam okruglih stolova. (kraj) del