Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Poslanici su danas završili raspravu o Izvještaju o dodjeli državne pomoæi u prošloj godini, tokom koje su predstavnici opozicionih partija kao kljuèni problem naveli neravnomjernu regionalnu raspodjelu. Poslanik Pozitivne Crne Gore, Srðan Periæ, kazao je da postoji ogromna disproporcija u davanju državne pomoæi, jer su se štitili interesi stranih strateških partnera, umjesto oni kojima je ona najpotrebnija. »Suština pomoæi je da se ona daje onima kojima je zaista potrebna. Umjesto toga mi smo pomagali strateške partnere i bankarski sektor«, naveo je Periæ. On smatra da bi državnu pomoæ, umjesto na strateške partnere, poput prebogatog Rusa koji je gazdovao Kombinatom aluminijuma (KAP), ili banke, trebalo usmjeriti na poljoprivrednika. »Govori se o trendu pada državne pomoæi, a znamo da su ove godine pale garancije za kredite KAP-a od 100 miliona EUR, što æe se odraziti na ovogodišnji izvještaj«, saopštio je Periæ. Poslanici opozicionih partija ocijenili su i da je Izvještaj o dodjeli državne pomoæi za prošlu godinu frapantan, ali da za to nije odgovorna Komisija, jer je ona ne dodjeljuje. Oni smatraju da je sjednici trebalo da prisustvuju ministar ekonomije ili za regionalni razvoj. Poslanik Pozitivne Crne Gore, Mladen Bojaniæ, naveo je da se poslanici mogu sporiti oko toga da li je pomoæ bila pravedna, ali da se i dalje ne zna koliko je, izuzev u sluèaju KAP-a, bila efikasna. »To možemo samo da nagaðamo«, rekao je Bojaniæ. Poslanici Socijalistièke narodne partije (SNP) smatraju da je institut državne pomoæi zloupotrijebljen, što æe potvrditi izvještaj za ovu godinu, u koji æe biti uvrštene garancije za kredite KAP-a od 100 miliona EUR. Poslanik Demokratskog fronta (DF), Emilo Labudoviæ, pomenuo je i državnu pomoæ dodijeljenu nacionalnom avioprevozniku Montenegro Airlines-u, èiji je bivši direktor, koji je primao osam poslanièkih plata, predložio da se prodaju avioni kako bi se vratio dug kompanije. »Najbolje da prodamo njega, kad je takav genije«, kazao je Labudoviæ. Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS), Zoran Jeliæ, tvrdi da je sve što je uraðeno u vezi sa državnom pomoæi bilo transparentno i javno. »Nema zloupoupotrebe. Postoji intencija smanjenja državne pomoæi u EU, èemu teži i Crna Gora«, naveo je Jeliæ. Predsjednik Komisije za kontrolu državne pomoæi, Mitar Bajèeta, objasnio je da poljoprivreda nije u nadležnosti tog Vladinog tijela, tako da poljoprivrednici mogu da dobiju koliko god hoæe pomoæi, ukoliko je to predviðeno Agrobudžetom. On je saopštio da je ukupna dodijeljena državna pomoæ u prošloj godini, od 41,8 miliona EUR, èinila 1,26 odsto bruto domaæeg proizvoda (BDP). To je u odnosu na 2011. godinu, kada je državna pomoæ iznosila 66,4 miliona EUR, 36,97 odsto manje. Uèešæe horizontalne državne pomoæi u ukupno dodijeljenoj za prošlu godinu, prema rijeèima Bajèete, iznosi 78,34 odsto ili 32,8 miliona EUR. Prema izvještaju, znaèajan iznos ukupno dodijeljene pomoæi u prošloj godini nastao je kao posljedica aktiviranja garancija, odnosno 19,5 miliona EUR ili 46,6 odsto od ukupno dodijeljene. Bez pomoæi dodijeljene KAP-u i sektoru saobraæaja i poljoprivrede i ribarstva kao antikriznih mjera, ukupno dodijeljena pomoæ u prošloj godini iznosila je oko 9,5 miliona EUR, što predstavlja svega 0,29 odsto BDP-a. Za sektorsku državnu pomoæ u prošloj godinu izdvojeno je 7,5 miliona EUR. Najznaèajnija sredstva u okviru te pomoæi izdvojena su za kulturu, informisanje i oblast saobraæaja. Regionalna državna pomoæ u prošloj godini iznosila je oko 1,5 miliona EUR i najveæim dijelom je usmjerena ka elektronskim medijima i emiterima. (kraj) nar/bvm