Beograd, (MINA) – Osamostaljenjem Crne Gore njeni državljani sa prebivalištem u Srbiji ne bi više mogli da glasaju, niti obavljaju funkcije od javnog povjerenja, kao što su položaji u pravosuðu, vladi i državnoj upravi, kazao je profesor Meðunarodnog privatnog prava beogradskog Pravnog fakulteta Gašo Kneževiæ. Prema njegovim rijeèima, istovjetne restrikcije odnosile bi se i na državljane Srbije u Crnoj Gori. Komentarišuæi moguæe razdruživanje èlanica državne zajednice i šta bi se dogodilo sa statusom državljana dvije republike u tom sluèaju, Kneževiæ je objasnio da odvajanje ne bi promijenilo njihova privatna prava, ali bi uticalo na javna. “U privatna prava spadaju radna i imovinska. To znaèi da èin razdvajanja dvije republike ne bi promijenio položaj njihovih državljana na poslu, niti bi bila ugrožena njihova imovina”, kazao je Kneževiæ beogradskoj Politici. Podsjeæajuæi kako su probleme sa ukinutim pravima imali i državljani bivših jugoslovenskih republika, on je napomenuo kako je u toku rad na zakljuèivanju bilateralnih sporazuma o dvojnom državljanstvu. “Takav sporazum postoji izmeðu Srbije i Crne Gore i Bosne i Hercegovine. Ta bipatridija, u principu, otvara i mnoga sporna pitanja kao što su služenje vojske, plaæanje poreza i slièno”, naveo je Kneževiæ. On, meðutim, nije želio da „bez detaljnog uvida u ustavnu materiju” odgovori na pitanje da li bi državljani Crne Gore sa prebivalištem u Srbiji trebalo da glasaju na eventualnom referendumu o njenom buduæem statusu. (kraj) nem