Podgorica, (Montena-business) – Izmjenama i dopunama Zakona o poslovnim bankama, koje æe Centralna banka Crne Gore i Ministarstvo finansija predložiti Vladi u toku ove sedmice, visina riziènog kapitala sa pet miliona DEM do kraja naredne godine biæe poveæana na pet miliona EUR. Zamjenik generalnog direktora CBCG za kontrolu banka Goran Kneževiæ rekao je za Montenu-business da æe poveæanje riziènog kapitala biti sukcesivno, jer monetarna vlast želi evolutivan razvoj poslovnih banaka. »Predloženim izmjenama i dopunama Zakona o bankama, koji je usaglašen sa evropskim propisima u ovoj oblasti, banke æe do kraja ove godine morati da imaju tri, a do kraja naredne godine pet miliona EUR riziènog kapitala«, kazao je Kneževiæ. Komentarišuæi steèaj u èetiri velike srbijanske banke, Kneževiæ je rekao da je vjerovatan isti scenario i za neke banke sa sjedištem u Crnoj Gori. “Steèaj je vid brige za deponente i klijente ovih banaka, jer æe njegov rezultat biti nastavak rada ili likvidacija. CBCG nema posebno razvijene programe za zbrinjavanje zaposlenih u ovim bankama u sluèaju steèaja a ni fondove za tu namjenu, veæ se oslanja na postojeæe programe Ministarstva rada i socijalnog staranja i radno pravno zakonodavstvo”, kazao je Kneževiæ. Naglašavajuæi da oko 1,5 hiljada zaposlenih u crnogorskom bankarstvu, što je znatno manje nego u èetiri velike srbijanske banke, pokazuje da je dimenzioniranost problema prednost Crne Gore, Kneževiæ je dodao da bi poseban program zbrinjavanja zaposlenih u bankarstvu Crne Gore nakon moguæeg steèaja znaèilo favorizovanje banaka u odnosu na preduzeæa. On je rekao da je rigidno tumaèenje Zakona o poslovnim bankama prema kojem su one trebale da prestanu sa radom po isteku roka za usklaðivanje 11. novembra prošle godine i da ga je potrebno izmijentiti. »CBCG je smatrala da takvo tumaèenje nije uobièajeno, a zbog kašnjenja u formiranju Savjeta CBCG i stanja u crnogorskom bankarstvu, poslovne banke treba evolutivno uskladiti sa novim propisima. Oèekujemo da veæ u februaru izmjene i dopune stupe na snagu, pa æe rok za usaglašavanje biti produžen do kraja tog mjeseca«, objasnio je Kneževiæ. Na sjednici Savjeta CBCG prije Nove godine, kako je rekao, prema novim propisima licencu za rad dobila je i Ekos banka. Ostalih pet tek moraju ispoštovati norme o riziènom kapitalu i drugim parametrima poslovanja, osnivaèkim aktima, struènim kvalifikacijama, radnom iskustvu i imovini èlanova Upravnog odbora, bonitetu akcionara i revizora, tehnièkoj i kadrovskoj osposobljenosti za rad i poslovnom planu za naredne tri godine. Filijale srbijanskih banaka u Crnoj Gori, tvrdi Kneževiæ, CBCG je kontrolisala kroz izvještaje o radu i zakjuèila da su nivo, struktura i roèna usklaðenost imovine i obaveza, kao i likvidnost u njima zadovoljavajuæi. On je kazao da ove filijale nijesu doprinijele steèaju domicilnih banaka, a CBCG je prošle nedjelje u njih poslala kontrolore koji æe sumirati njihovo stanje. Umjesto filijala, kaže Kneževiæ, u Crnoj Gori ubuduæe æe poslovati afilijacije stranih banaka koje æe raditi po istim uslovima kao i crnogorske banke I pod potpunom kontrolom CBCG. Govoreæi o prinudnoj upravi u Montenegrobanci koja æe trajati do 9. aprila, Kneževiæ je mišljenja da æe to rezultirati njenom prodajom ili dokapitalizacijom, ukoliko plan koji sprovodi CBCG bude ostvaren. U suprotnom, kako je rekao, i njoj prijeti steèaj prema Zakonu o insolventnosti banaka koji je nedavno usvojen. »Montenegrobankom smo poèeli upravljati kad nije mogla da izmiruje obaveze od oko osam miliona DEM, a imovina joj je bila manja od obaveza, odnosno bila je insolventna. Njena trenutna likvidnost koja je u meðuvremenu poboljšana sada iznosi oko 15 miliona DEM, ali ona ne može biti solventna bez dokapitalizacije ili izmještanja pozicije predsankcionih inostranih dugova i stare devizne štednje iz bilansa, a možda i bez obje ove mjere«, tvrdi Kneževiæ. On je kazao da je ukupna vrijednost imovine njenih dužnika koja je data na prodaju radi poveæanja solventnosti i likvidnosti Montenegrobanke oko 25 miliona DEM. Postoji interesovanje za neke objekte, ali investitori èekaju pad cijena, pa za sada nema opipljivih rezultata prodaje. Na optužbe dužnika da su kamate na kredite koje su uzimali od Montenegrobanke bile zelenaške i nezabilježene u svijetu, Kneževiæ je kazao da one ne bi trebalo da dolaze od onih koji su potpisivali ugovore o kreditu. »Sa današnjeg aspekta one jesu visoke, ali ih dužnici u vrijeme preuzimanja obaveza nijesu bili svjesni ili su se nadali izostanku naplate. Ukupan dug sada jeste »naduvan« zbog kamata, ali za to su odgovorni i dužnici i bivše rukovodstvo Montenegrobanke«, kazao je Kneževiæ. (kraj) af / bd