Rim, (MINA) – Evropske integracije èvrsto su opredjeljenje Srbije i Crne Gore (SCG), s perspektivom ukljuèenja u Evropsku uniju (EU), ocijenio je danas srpski premijer Vojislav Koštinica govoreæi u italijanskom Senatu. “To nije samo cilj, veæ proces u koji smo uveliko ušli. U martu ove godine Evropska komisija dala je pozitivnu ocjenu našoj Studiji izvodljivosti, a Savjet ministara potvrdio taj dokument i odobrio poèetak pregovora o pristupanju Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju”, rekao je on. Koštunica je objasnio da je SCG ozbiljno shvatila taj zadatak, u tehnièkom i suštinskom pogledu. “U tehnièkom smislu, mi smo praktièno veæ pripremljeni. Naši državni organi usvojili su sva dokumenta saglasna politici Evropskog partnerstva, koja je usvojena na samitu EU u Solunu juna 2003. godine. Imamo spremne pregovaraèke, radne i struène timove, koji æe zajedno sa partnerima iz Komisije raditi na formulisanju Sporazuma”, objasnio je on. On je kazao da SCG u privredi, javnoj upravi i pravosuðu veæ sprovodi reforme neophodne za integracije. Obrazlažuæi zašto su integracioni procesi u SCG usporeni u poreðenju s onima u centralnoevropskim i istoènoevropskim regionima, Koštunica je kazao da se na zapadnom Balkanu dogodila državno-politièka fragmentacija, izazavana meðuetnièkim konfliktima i masovnim kršenjima osnovnih ljudskih i manjinskih prava, što je praæeno ratnim razaranjima, ratnim i poslijeratnim kriminalom. “Èitava decenija bila je potrebna da se stanje u regionu sanira i on kao takav uðe u orbitu evropske mirnodopske i razvojne integracione politike. Da su Evropa i ostatak meðunarodne zajednice konaèno stali na put ovim destruktivnim procesima, mi bismo, naravno, žalili zbog izgubljenih deset godina, ali bismo bez osvrtanja krenuli na put nadoknaðivanja tranzicije”, tvrdi on. Koštunica je, kako prenosi RTS, podsjetio da to još nije stvarnost. “Mi smo, na žalost, još svjedoci separatistièkih težnji u ovom dijelu Evrope, nasilnih i dobro organizovanih aktivnosti u pravcu ostvarivanja takvih težnji, a, naravno, i amalgiranog politièko-privrednog kriminala, koji ovakve težnje i aktivnosti neizbežno prati”, objasnio je on. Koštunica tvrdi da je žarište takvih procesa Kosovo i Metohija, ali i da sliènih djelovanja i tendencija ima u èitavom regionu. “Niko nema prava da zatvori oèi pred èinjenicom da, šest godina nakon uspostavljanja civilne i vojne misije Ujedinjenih Nacija, na Kosovu i Metohiji nijesu postignuti osnovni ciljevi Rezolucije 1244 Savjeta bezbjednosti ujedinjenih nacija. U pogledu položaja manjinskih zajednica, situacija je veoma teška”, smatra on. Prema njegovoj ocjeni, faktièko stanje ljudskih prava je takvo da se o njima ne može ni govoriti, veæ prije svega o borbi za goli opstanak. Koštunica æe, kako je ranije najavljeno, u Rimu razgovarati sa predsjednikom Italije Karlom Azeljom Æampijem, premijerom Silviom Berluskonijem i predsjednikom Senata Marèelom Perom. U srpskoj delegaciji su ministri privrede Predrag Bubalo, ekonomskih odnosa sa inostranstvom Milan Parivodiæ i kapitalnih investicija Velimir Iliæ. (kraj) del