Podgorica, (MINA) - Etablirani mediji u Crnoj Gori postepeno unapređuju moderaciju, ali je i dalje primjetno zabinjavajuće prisustvo spornog govora u komentarima, pokazao je monitoring Instituta za medije (IMCG). Iz IMCG saopštili su da je šestomjesečni monitoring četiri onlajn medija – Vijesti online, CdM, portal Radio Televizije Crne Gore i IN4s, pokazao da u uredničkom sadržaju etabliranih medija nema primjera uvreda, zapaljivog govora i govora mržnje. Prema njihovim riječima, u desno orijentisanom portalu IN4s u naslovima i tekstovima može biti elemenata tog neprihvatljivog sadržaja. “U odnosu na broj odobrenih komentara čitalaca na portalima, etablirani mediji postepeno unapređuju moderaciju, ali je i dalje primjetno zabinjavajuće prisustvo spornog govora u komentarima”, pokazao je monitoring koji je uradio tim IMCG. Iz IMCG su kazali da poseban izazov predstavljaju nalozi medija na društvenim mrežama na kojima se dodatno šire teške uvrede, psovke i govor mržnje. Fokus analize je, kako su naveli, ograničen na šest slučajeva zabilježenih tokom prve polovine ove godine, u kojima su različiti društveni i politički akteri ili grupacije bili meta uvreda na nacionalnoj, vjerskoj ili rodnoj osnovi. Iz IMCG rekli su da je u odabiru slučajevima za analizu akcenat stavljen i na rodni aspekt, odnosno rodno zasnovane uvrede i govor mržnje. Kako su kazali, način izvještavanja analiziranih medija o šest slučajeva u kojima je prepoznat neki oblik spornog govora se razlikovao – od prenošenje izjave, objavljivanje reakcije i kritičkog osvrta uredništva, do neobjavljivanja izjave i reakcija i odsustva kritičkog osvrta uredništva. Iz IMCG su rekli da je problem sa kojim se suočavaju etablirani mediji nedosljedna i puna primjena profesionalnih standarda. U izvještavanju o spornom govoru, kako su naveli, često nedostaje objašnjenje šireg konteksta izrečenog, jasna i nedvosmislena urednička distanca i ograda od spornog govora. “Bez objašnjenja konteksta i svih relevantnih činjenica o motivima, razlozima izgovorenog, mediji rizikuju da budu produžena ruka neprihvatljivog govora”, kaže se u saopštenju. Iz IMCG rekli su da javnost mora biti informisana, i da mediji ne smiju prikrivati ono što je društveno relevantno niti marginalizovati određenu pojavu. Analiza spornih slučajeva ukazala je da su u pet od šest slučajeva na meti uvreda bile žene i pripadnici manjinskih naroda. “Na taj rastući trend uvredljivog i spornog govora prema tim društvenim grupama, mediji su uglavnom propustili da ukažu u izvještajima i analizama”, navodi se u saopštenju. Iz IMCG su kazali da bi mediji trebalo da razmotre mogućnost preuzimanja odgovornosti za urednički sadržaj na svojim nalozima na društvenim mrežama i internim pravilima propišu procedure za sprečavanje širenja uvredljivog govora i govora mržnje. Takva praksa, kako su dodali, nije nepoznata u profesionalnim i etabliranim medijima u regionu i Evropi. Istraživanje je urađeno u okviru projekta "Dijagnoza i terapija slobode izražavanja, govora mržnje i etničkih tenzija“, koji sprovode Centar za demokratiju i ljudska prava, IMCG i UL info, u cilju podizanja svijesti o štetnosti širenja uvredljivog i govora mržnje i dezinformacija. Projekat finansira Evropska unija, a kofinansiran je od Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija. (kraj) mip/žug