Podgorica, (MINA) – Poslanik Demokratske partije socijalista Nikola Rakočević je komentarisanjem sudske odluke koja se tiče skrnavljenja spomenika na Ravnom lazu prekršio nekoliko zakonskih i etičkih načela i iznio više netačnih navoda, čime je naškodio nezavisnosti sudske vlasti, kazali su iz Udruženje sudija Crne Gore. Rakočević je ocijenio da je odluka Suda da se osumnjičeni za skrnavljenje spomenika u Piperima brani sa slobode nedopustiva. Predsjednica Udruženja sudija Crne Gore Hasnija Simonović kazala je da je Rakočević komentarisanjem te sudske odluke grubo prekršio nekoliko zakonskih i etičkih načela. Prema njenim riječima, Rakočević je uz to iznio i više netačnih navoda, čime je prvenstveno naškodio nezavisnosti i ugledu sudske vlasti, a zatim i uticao na stvaranje negativnog stava o sudstvu u javnosti. “Poslanik je u svom komentaru naveo da je „nedopustivo da se državni službenici ovako odnose prema počiniocima ovih djela“, čime je na prvom mjestu unizio sudijsku funkciju, jer sudije nijesu državni službenici, već državni funkcioneri, što bi navedeni poslanik morao znati“, navodi se u reagovanju. Simonović je rekla da je samim navodom Rakočević dao ličnu ocjenu sudske odluke i direktno se umiješao u postupak koji tek treba da dobije procesni tok i epilog pred sudom. Prema njenim riječima, tim je nastavljena praksa prejudiciranja i „donošenja presude prije suđenja“, koja se nažalost i na štetu cijelog društva odomaćila u političkom životu Crne Gore. „Pri donošenju predmetne odluke, postupajući sudija je zbog niza procesnih nepravilnosti shodno ZKP-u ukinuo rješenje o zadržavanju lica, pokazujući time da lišavanje slobode mora biti zakonito, neprejudicirano, uz poštovanje ljudskih prava, bez obzira na emotivne ili druge posljedice koje počinjeno djelo može imati“, ističe se u reagovanju. Simonović je kazala da se tim doprinosi očuvanju interesa društva i države, uzimajući u obzir činjenicu o količini novca koji se izdvaja za protivzakonito lišenje slobode. „Ta odluka je kao i svaka druga sudska odluka detaljno obrazložena i dostupna javnosti, međutim, još jednom se pokazalo da su manjak informacija i politički interesi ispred znanja i objektivnog informisanja“, dodaje se u reagovanju. Simonović je naglasila da se suđenje i presude mogu sprovoditi, odnosno donositi samo pred sudom, a svako odstupanje od toga je ozbiljno kršenje kako načela demokratije, tako i samog Ustava. „U vezi sa tim, još jednom smo primorani apelovati na predstavnike zakonodavne i izvršne vlasti da se suzdrže od miješanja u rad sudova, jer se pravda ne sprovodi pod pritiskom, već po zakonu i pravičnosti“, navodi se u reagovanju. Simonović je podsjetila da su sudije dužne suditi po zakonu, u skladu sa Ustavom, ratifikovanim međunarodnim ugovorima i ostalim propisima koji su donešeni na tim osnovama, bez obaveze podilaženja ičijem interesu, ili potrebi. „Stoga, da li je određeno postupanje suda „nedopustivo“, ili ne može odrediti samo zakon, a na osnovu njega nadležna instanca suda“, kazala je Simonović. Ona smatra da su učestala miješanja u rad sudova, mahom od strane zakonodavne i izvršne vlasti, što se negativno odražava na sudstvo i direktno ugrožava Ustavom zagarantovanu nezavisnost sudske vlasti. To, kako je kazala Simonović, dodatno otežava činjenica da se komentarisanju sudskih odluka pristupa sa paušalnih i politički motivisanih pozicija, bez elementarnog poznavanja materijalnog i procesnog prava, što značajno otežava rad sudovima i stavlja ih u nepovoljan društveni položaj. Simonović je rekla da je u slučaju koji je povod za donošenje predmetne sudske odluke i koji je nesumnjivo kod svakog ko baštini vrijednosti antifašističke borbe izazvao zgražavanje, oštećen spomenik jednom od najznačajnijih i najsvjetlijih događaja u našoj istoriji. „Događaja koji je dokaz stalnog napora našeg naroda da uvijek, bez obzira na rizike, teži stvaranju boljeg, modernog i slobodnog društva – društva jednakosti, pravičnosti i pravde“, dodala je Simonović. Kako je navela, upravo kroz tu i slične borbe iskovane su mnoge demokratske tekovine, a jedna od njih je i ta da se pravda zadovoljava pred sudom i da svako pred njim mora biti tretiran jednako. „To se ne može, niti smije dovoditi u pitanje, jer su zaštita i garancija ljudskih prava i sloboda jedan od najbitnijih zadataka svakog demokratskog društva“, zaključuje se u reagovanju. (kraj) mip