Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Crnogorske kompanije ne investiraju dovoljno u marketing, o njemu vode malo raèuna i imaju veoma nisku svijest o njegovom znaèenju, smatra savjetnik za tu oblast u USAID-ovom Projektu razvoja konkurentnosti Francisco Pedraza. On je kao kljuène nedostake crnogorskog tržišta sa aspekta marketinga naveo malo tržište i nisku raspoloživu neto zaradu, visoku cijenu sirovina, znaèajan uvoz, veæinom robe niskih cijena i konkurentnog kvaliteta. Meðu njima su i loš imidž nekih domaæih proizvoda kao rezultat nekadašnjeg slabog kvaliteta, nedovoljan akcenat na brendiranje i identifikaciju brenda, kao i to što mali broj kompanija ima marketinške planove ili odgovarajuæe budžete za marketing“, kazao je Pedraza agenciji Mina-business. Prema njegovim rijeèima, u Crnoj Gori postoje i nedostaci tehnologije i kadra koji govori engleski jezik, zbog èega se može teško obuèavati u zapadnoj Evropi ili Americi, i èitati važne novine i èasopise u oblasti trgovine. Pedraza je za prevazilaženje nedostaka predložio iskorišæavanje domaæih prednosti i prelazak sa uglavnom robnog marketinga na brendirane proizvode, gdje je znatno veæi akcenat na kvalitetu i razlièitosti, nego na cijenu. On je ocijenio da su glavne prednosti crnogorskog tržišta svježiji proizvodi, prirodni ili organski, koji su dobri za zdravlje i imaju veoma dobar imidž, kao i postoanje domaæih preduzetnika koji imaju viziju i voljni su da rizikuju novac, trud i vrijeme u razvoj novog biznisa Veæina crnogorskih kompanija, kako je dodao Pedraza, ima ogranièen potencijal za pristup stranim tržištima zbog skupe proizvodne cijene. On je pojasnio da izuzetak mogu biti proizvodi koji se prave za malo, odabrano tržište, ako su jedinstveni i potrošaèima nude dobar kvalitet po konkurentnim cijenama, ili u situacijama gdje domaæi proizvoðaè ima jako dobre kontakte Pedraza smatra da potrošaèi u Crnoj Gori mogu biti samo dijelom zadovoljni ponudom crnogorskih kompanija veæinu njihovih potreba ispunjavaju uvezeni proizvodi koji za novac nude dobar kvalitet po niskim cijenama. Djelimièno nezadovoljstvo je objasnio i time što domaæi proizvoðaèi naplaæuju veoma visoke cijene, što ogranièava da njihovi proizvodi budu u znaèajnoj mjeri prihvaæeni kod potrošaèa. (kraj) kmh/nus