Podgorica, (MINA) – Crna Gora, ukoliko želi da se afirmiše meðu državama sa kojima želi da bude dio NATO-a, mora da stvori konkretne reference i upravo je to motiv zbog kog treba da ostane sa vojnicima u Avganistanu, smatra vojni analitièar Aleksandar Radiæ. Snage NATO-a, predvoðene Sjedinjenim Amerièkim Državama i Velikom Britanijom i zvanièno su predale avganistanskoj vojsci odgovornost za bezbjednost na jugozapadu zemlje. „Ako želite da se Crna Gora ili bilo koja druga država afirmiše na meðunarodnom planu meðu zemljama sa kojima želi da bude dio zajednièke organizacije, u sluèaju Crne Gore realno prièamo o NATO integracijama, onda naravno da mora da stvori konkretne reference, a bratstvo po oružju je jedna od najmjerljivijih“, kazao je Radiæ agenciji MINA. Upravo je to, kako je rekao, motiv zbog èega Crna Gora treba da ostane sa svojim vojnicima u Avganistanu. „Zbog èega Makedonija toliko vrlo uporno uèestvuje u raznim misijama, zbog èega Srbija ulazi u period u kom æe imati više ljudi u misijama u inostranstvu nego sve ostale zemlje regiona zajedno“. „A pritom govorimo o zemljama sa razlièitim statusom – Crnoj Gori kojoj je gotovo obeæan ulazak u NATO, Makedoniji koja je godinama pred vratima NATO-a, zadržana politièkom odlukom i Srbiji koja je vojno neutralna“, kazao je Radiæ. Prema njegovim rijeèima, ako se izdvije samo tri zemlje regiona, vidjeæe se da funkcioniše isti mehanizam. „Uèešæe u stranim misijama, bez obzira na rizik i to da, naravno, nikom kad ga pošaljete na zadatak na nestabilno podruèje garantovati potpunu bezbjednost. Vojnik je tamo da bi štitio interes svoje države“, rekao je Radiæ. Kako je dodao, naravno da crnogorski, makedonski ili srpski interesi nijesu po svaku cijenu u Avganistanu, Liberiji ili Centralnoafrièkoj Republici. "Ali to je mehanizam kroz koji se saveznicima i zemljama koje prepoznajemo kao partnere upuæuje poruka da se razmišlja odgovorno i da, dijeleæi onaj teži dio posla koji se obavlja na globalnom planu u kontroli kriza, da se Crna Gora postavlja kao zemlja koja ne izbjegava svoju obavezu i to je kljuèna referenca prema integracionim procesima“, naveo je Radiæ. Ne može se, dodao je, oèekivati da neko bude dio NATO-a ili Evropske unije (EU) i da bude odgovoran i prema zajednièkoj spoljno-bezbejdnosnoj politici EU, a da bude potpuno pasivan po pitanju uèestvovanja u zajednièkim aktivnostima u inostranstvu. Prema rijeèima Radiæa, nije rijeè o naglom povlaèenju saveznika iz Avganistana, postepeno se vršila primopredaja odgovornosti i prenos zadataka na avganistanske snage bezbjednosti koje su paralelno obuèavane i osposobljavane za izvršavanje zadataka. „Ipak treba imati u vidu da je pokret talibana pokazao veliku žilavost, da nijednog trenutka nije iskorijenjen i da zapravo sada najvažniji politièko-bezbjednosni momenat u buduænosti je sposobnost vlasti u Kabulu da se nosi sa tenzijama, da pronaðe jedan tihi naèin sa sporazumijevanja sa razlièitim ekstremistièkim, regionalnim i ostalim grupama koje tretiraju stvarnost u avganistanskim provincijama“, dodao je on. Upravo zbog toga, kazao je, NATO æe imati pred sobom i jedan vrlo osjetljiv period. „Gdje æe se, nažalost, tek kad se vidi da li æe drugi da uðu u akciju, saznati da li postoji dovoljna snaga kod ekstremista da krenu u ofanzivu, da li se smatraju dovoljno jakim da pokušaju da promijene politièku sliku Avganistana poslije dugogodišnjeg vojnog prisustva NATO-a“, rekao je Radiæ. U ovom trenutku, dodao je, davati preciznu procjenu je prilièno nezahvalno. „Naravno da polazimo od pretpostavke da je efekat boravka snaga, ulaganja u avganistanske snage bezbjednosti trebalo da dovede do nekog rezultata koji bi bio opipljiv i na kom bi se bazirala procjena da bi NATO trebalo da bude prisutan i da može da bude prisutan u Avganistanu i dalje“, kazao je Radiæ. S druge strane, dodao je, postoji vrlo uznemirijuæi primjer Iraka. "Gdje je pod Amerikancima voðena intervencija, sa izuzetno velikim angažovanjem snaga, takoðe sa pokušajem prenošenja zadataka bezbjednosti na domaæe snage, koje su bile i organizovanije, sa dužom tradicijom, drugaèije koncipirane u odnosu avganistanske, na kraju dovela do vrlo mraènih rezultata“, kazao je Radiæ. Kako je naveo, amerièki, engleski i ostali saveznièki vojnici su otišli i sada je tamo potpuni haos. „I upravo zbog toga se u procjeni Avganistana kreæemo izmeðu dvije uopštene slike“. „Jedne da je NATO uèinio sve da bi Avganistan održao koliko-toliko stabilnim i da, na osnovu toga, NATO cijeni da može da nastavi svoje prisustvo sa grupom saveznièkih zemalja koje æe raditi na obuvi i daljem jaèanju i osposobljavanju avganistanskih strana. Sa druge strane, imamo èinjenicu da pokret talibana postoji i da može biti nepredviðenih iznenaðenja u buduænosti“, rekao je Radiæ. (kraj) boj/mib