• subota, 26 jul 2025

Konstituisanje Glavnog odbora SSCG korak u reformama

Konstituisanje Glavnog odbora SSCG korak u reformama
Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Konstituisanje Glavnog odbora Saveza Sindikata Crne Gore (SSCG) konkretan je korak na nastavku reformi nakon usvajanja Statuta, ocijenjeno je na konstitutivnoj sjednici. Danas je u Podgorici održana Konstitutivna sjednica Glavnog odbora SSCg, na kojoj je verifikovan mandat èlanova novog saziva Glavnog odbora u skladu sa novim Statutom SSCG i na osnovu Nalaza Nadzornog odbora. Kako je saopšteno iz SSCG, u Glavnom odboru su 16 predstavnika granskih sindikata, èetiri predstavnika opštinskih sindikalnih povjereništava, generalni sekretar i dva izvršna sekretara. „Primjenom novog Statuta Granski sindikati imaju pravo na predstavnike u Glavnom odboru na osnovu uèešæa više od dva odsto u finansiranju Saveza, Glavni odbor ima manje èlanova, a granski sindikati na èijem se èelu nalaze lica koja su u penziji, imenovaæe svoje predstavnike u Glavnom odboru. Na taj naèin potvrðena je namjera za efikasnijim radom ovog operativnog organa Saveza“, kaže se u saopštenju. Konstitutivne Skupštine SSCG, zakazana je za 21. oktobar u Nikšiæu, èime æe, kako se navodi, svi organi SSCG biti konstituisani u skladu sa novim Statutom Saveza, koji je stupio na snagu 4. avgusta. „Glavni odbor je zakljuèio da se Konstitutivna sjednica Skupštine održi u Nikšiæu. U skladu sa novim pravcem djelovanja Saveza, a to podrazumijeva približavanje èlanstvu i rad na terenu, odabran je ovaj nekadašnji motor privrednog razvoja Crne Gore, a sad grad u velikim problemima“, kazali su iz SSCG. Na današnjoj sjednici Glavni odbor je potvrdio imenovanja dva izvršna sekretara, Vidaka Ðuranoviæa i Rajka Vukadinoviæa. Generalni sekretar Marko Nikèeviæ je naveo da je konstituisanje Glavnog odbora konkretan korak na nastavku reformi nakon usvajanja Statuta. „U dosadašnjem periodu, kroz razgovore unutar Sindikata pokušalo se doæi do zajednièkog rješenja sa pojedinim kolegama koji su u prethodnom periodu kroz nelegitimno sazivanje i održavanje skupštine, èinili štetu Savezu i kroz mediji dezinformisali èlanstvo“, kaže se u saopštenju. Nikèeviæ je poruèio da mu je žao što su i pojedini mediji podržali napade onih koji, kako je rekao, oèigledno ne mogu da se pomire sa èinjenicom da se reforme u Savezu ne mogu zaustaviti sve i kada bi to htjeli. „Jednostavno, èlanstvu je potreban drugaèiji Savez, i zato su delegati na Kongresu glasali za promjene. Ne postoji nikakav sukob izmeðu mene i bilo koga od predstavnika 13 granskih sindikata i nemam potrebu da polemišem sa njima, jer je njihov problem zašto krše zajednièka pravila i norme“, rekao je on. Prema rijeèima Nikèeviæa, kada doðe vrijeme za izbore, svi æe moæi da se kandiduju, „èak i oni koji više zauzimaju prostora u medijima od onih koji rade i po 15 èasova pokušavajuæi da vrate Savez njegovoj osnovnoj misiji i svrsi postojanja“. „Saznajemo da se nekima veæ nude funkcije, mjesta u upravnim odborima i fondovima, i hvala svima onima koji ne vjeruju u takve obmane. Sada možemo staviti taèku na sve spekulacije i posvetiti se radu i onome zašto smo dobili mandat. Smisao našeg rada ne mogu biti privilegije, mjesta u upravnim odborima, briga o zbrinjavanju èlanova uže i šire porodice. Svi koji neæe ili ne umiju da rade, mogu slobodno da idu“, rekao je Nikèeviæ. On je naglasio da je problem nastao povodom inicijative o formiranju Radnièkog pokreta Crne Gore, o èemu se raspravljalo na par sastanaka. Nikèeviæ, kako je naveo, nije siguran da je to toliko uticalo na postupke pojedinih kolega. „Koji su išli toliko daleko da su nelegitimno sazivali nekakve sjednice, a da ne pominjem njihove medijske nastupe, pogotovo što su mi neki od njih pismeno upuæivali inicijative da iniciram formiranje takvog pokreta, a neki na sastancima afirmativno govorili o takvoj ideji“. „Mislim da je prije po srijedi nešto drugo, što ima veze za finansijskom disciplinom i poštovanjem Stauta. No, neæu da se bavim njihovim napadima, Konstitutivna Skupština je zakazana, i oèekujem da æe se neki od njih uozbiljiti i poèeti sa radom“, zakljuèio je Nikèeviæ. (kraj) boj