Vašington, (MINA) - Ljudska prava u Srbiji kršena su za vrijeme vanrednog stanja nakon atentata na premijera Zorana Ðinðiæa, kada je policija tukla i uznemiravala graðane, navodi su u izvještaju amerièkog Stejt Dipartmenta /State Department/. "Dokazi ukazuju da je 12. marta grupa nacionalista iz paravojnih struktura i organizovanih kriminalnih grupa organizovala atentat na Ðinðiæa, što je bio prvi korak u namjeri da se sruši Vlada", istièe se u izvještaju. Dodaje se da su "Ðinðiæevi nasljednici" brzo objavili vanredno stanje i pokrenuli veliku akciju obraèuna sa organizovanim kriminalom i paravojskom. Stej Dipartment navodi da je vanredno stanje koje je trajalo šest nedjelja podržao najveæi dio stanovništva i neke meðunarodne organizacije, ukljuèujuæi i Organizaciju za evropsku bezbjednost i saradnju. Dodaje se da je 22. decembra u Specijalnom sudu poèelo suðenje grupi optuženih, meðu kojima je i izvršilac atentata. "Nakon okonèanja vanrednog stanja u kojem je oko deset hiljada osoba pritvoreno, stigle su brojne optužbe na raèun policije, zbog brutalnosti, maltretiranja i iznuðivanja priznanja torturom", kaže se u izvještaju i dodaje da je Vlada odbacila te optužbe i poveæala restrikcije prema medijima, pravu na privatnost i slobodu udruživanja tokom vanrednog stanja. Istièe se da nije bilo politièki motivisanih ubistava i nestanaka, ali da su snage bezbjednosti u 2003. godini ubile devet osoba. "Policija je riješila ubistva visokih zvaniènika koja su se dogodila u vrijeme Miloševiæeve vlasti, ali su zabilježeni incidenti u vezi sa selektivnim hapšenjima i pritvaranjem uhapšenih", kaže se u izvještaju. Ocjenjuje se da je sudstvo i dalje podložno uticaju politike, kao i da je loša saradnja sudske sa ostalim instancama vlasti usporila zakonodavne reforme. "Iako usvojen u Srbiji nije implementiran zakon o lustraciji koji bi kršioce ljudskih prava privremeno udaljio iz organa vlasti", saopštio je Stejt Dipartment. Dodaje se da su razlièiti politièki pritisci uticali na kršenje medijskih sloboda, a u tom kontekstu je pomenut Vladimir Beba Popoviæ i njegove aktivnosti u vrijeme vanrednog stanja. "Nezavisnost medija je i dalje problem, privatne tužbe za klevetu, ukljuèujuæi i tužbe pojedinaca iz politièkog života i indirektna politièka manipulacija koja doprinosi novinarskoj samocenzuri. U više navrata, novinari su privoðeni na takozvane informativne razgovore", navodi se u izvještaju. Stejt Dipartment je ocijenio pozitivnim poštovanje vjerska prava u Srbiji u 2003, godini, uz napomenu da je bilo nekoliko izolovanih incidenata kršenja prava Muslimana, adventista i jevreja i isticanje da, izuzev za srpske pravoslavne vjernike,vojska ne omoguæava vjerske obrede. Navodi se da je parlament Srbije i Crne Gore izmijenio Zakon o saradnji sa Haškim tribunalom, što je rezultiralo dobrovoljnom predajom èetvoro i hapšenjem i transferom u Hag još pet optuženih. "Vlada je uputila dosta dokumentacije Haškom sudu i dozvolila pojedincima, koji su bili pod državnom tajnom, da svjedoèe u Hagu. Meðutim, Haški tribunal je i dalje generalno nezadovoljan saradnjom Beograda, posebno jer vjeruje da se jedan od najtraženijih optuženika za ratne zloèine, Ratko Mladiæ, nalazi u Srbiji", kaže se u izvještaju. (kraj) aml/tmi