• subota, 26 jul 2025

Krajem avgusta novi sastanak

Krajem avgusta novi sastanak
Podgorica, (MINA-BUSINESS) - Vlade Crne Gore i Republike Srpske, kao i dvije Elektroprivrede sastaæe se treæi put krajem avgusta najvjerovatnije donijeti konaènu odluku o raspodjeli voda Bileækog jezera. Republika piše da u crnogorskoj Vladi planiraju da, ukoliko propadnu pregovori sa Republikom Srpskom, valorizuju Bileæko jezero izgradnjom elektrane kod Risna ili da se uzimanjem zahvata sa jezera napravi vodovod za primorje. Šef Vladine pregovaraèke ekipe Srðan Kovaèeviæ kazao je da Crna Gora ima apsolutno pravo na potencijal Bileækog jezera jer se 20 do 25 odsto jezera nalazi na njenoj teritoriji Crne Gore i sa nje potièe èak 42 odsto ukupne vode. Dva prethodna sastanka nijesu urodili plodom, pošto predstavnici Republike Srpske nijesu poštovali zapisnik sa prethodna dva susreta, tako da je situacija vraæena na poèetak. U EPCG istièu da postoji ideja da Crna Gora samostalno koristi potencijale Bileækog jezera izgradnjom hidroelektrane kod Risna ili da se voda jezera eksploatiše kao pijaæa. Kovaèeviæ je podsjetio javnost da su prije godinu, predstavnici vlada Crne Gore i Republike Srpske, dogovorili formiranje radne grupe, koja je trebala u roku od tri mjeseca da riješi pitanje raspodjele Bileækog jezera, što se nije desilo, a to daje dobru pregovaraèku poziciju. "Dobra stvar u cijeloj prièi je što æe Crna Gora uèestvovati u pregovorima oko raspodjele elektriènog potencijala hidroelektrane Dubrovnik 2", kazao je on. Bileæko jezero, geografski posmatrano, pripada slivu rijeke Trebišnjice, a u bivšoj SFRJ postajali su planovi da se na tom prostoru izgrade sedam elektrana sa pet akumulacija. Sada na tom prostoru postoje èetiri elektrane, od kojih dvije Trebinje1 i Trebinje 2 pripadaju Republici Srpskoj, dok hidrocentrale Dubrovnik i Èapljina koristi hrvatska i bosanska elektroprivreda. Te èetiri elektrane godišnje proizvedu 2,7 gigavatsati elektriène energije, što iznosi 90 odsto proizvodnje struje u Crnoj Gori. Sve elektrane izgraðene su sredstvima bivše SFRJ krajem 60-ih godina, a Crnoj Gori, prema prognozama renomiranine kompanije Energoprojekt, pripada do 29 odsto ukupnog potencijala. (kraj) kmh