Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Ravnoteža izmeðu profita, zarada radnika i uticaja tehnologije na okolinu neophodna je za ekonomski, ali i socijalni razvoj Crne Gore, smatra ekspert za zaštitu životne sredine Savjetodavnog centra za ekonomska i pravna pitanja (PLAC), Ludwig Kramer. »Ako pazite samo na jednu od tih stvari, ubiæete ove dvije ostale«, rekao je on u intervjuu agenciji Mina-business. Kramer, profesor pet univerziteta, meðu kojima i onog u Brižu, je nacionalni savjetnik Vlade Španije za pretvaranja Tenerifa u eko-turistièku zonu, a crnogorskoj pomaže u pripremi zakona iz oblasti zaštite životne sredine. On preporuèuje istraživanje modernih tehnologija u strateškim crnogorskim djelatnostima proizvodnje aluminijuma ili struje u termoelektranama, koje su poznate kao zagaðivaèi, kako njima ne bi bila narušena životna sredina. U Evropskoj uniji, prema njegovim rijeèima, oko 30 hiljada ljudi lobira za interese industrije, a svega 50 za životnu sredinu i u toj stalnoj bici javnost može biti najvažniji igraè. »Jedini naèin da pobijedite interese onih koji utièu na životnu sredinu je da saznate šta ljudi u Crnoj Gori žele«, rekao je Kramer. »Javna rasprava je šansa da oni ne izgube i Tara je odlièan primjer za to«. Crna Gora je prošle godine pod pritiskom javnosti i meðunarodnih organizacija odustala od gradnje hidrocentrala na rijeci Tari, èiji je kanjon pod zaštitom Organizacije Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu. Kramer je ocijenio da se životna sredina ne može štititi iz Brisela, veæ odavde, što znaèi da mora postojati briga ljudi za zaštitu svoje okoline i bogatstvo koje imaju u njoj. »Brisel daje mnogo novca za ovakve projekte, ali politièari postaju mnogo popularniji ako izrade auto-put umjesto kanalizacionog sistema i upravo tu je važna otvorenost u odluèivanju«, podsjetio je on. Želja za privlaèenjem stranih investitora, kako je rekao, nije samo specifiènost Crne Gore, jer isto oèajnièki žele i svih 25 èlanica EU. Pošto Crna Gora ima niske troškove radne snage i dobro oèuvanu životnu sredinu, sada treba da traži ravnotežu izmeðu poveæanja plata i zaštite okoline, predlaže Kramer. »Niko ne predlaže da postanete prirodni muzej bez ulaganja. Potreban je ekonomski, ali i društveni razvoj, jer æe, u suprotnom, mladi odrastati u industrijskim centrima«, tvrdi on. Nekadašnji rukovodilac sektora za pravne poslove, upravljanje otpadom i zaštitu okoline u Generalnom direktoratu EU za životnu sredinu smatra da su crnogorski problemi u ovoj oblasti slièni onima u drugim državama i podrazumijevaju da treba štedjeti struju, ne rasipati vodu, koristiti automobile koji ne zagaðuju i štititi ljepotu prirode, ali i da je najvažnije primjenjivati usvojene zakone. I u Vladi Crne Gore smatraju da bi usvajanje ekoloških standarda crnogorskim kompanijama moglo predstvljati najveæu prepreku u evropskim integracijama. »To košta, ali æe troškovi biti mnogo veæi ako ne poštujete životnu sredinu«, upozorio je Kramer, podsjeæajuæi da politièari, koji usvajaju odluke, razmišljaju na kratak rok, dok ulaganja u infrastrukturu imaju dugoroène efekte. Izgradnja hidroelektrane na Tari, kako dodaje, promijenila bi Crnu Goru za sva vremena, a ako ona postane industrijska zemlja, postavlja se pitanje zašto bi neko želio da je posjeti. Kramer kao najvažniji aspekt zaštite okoline naglašava otvorenost i transparentnost pri usvajanju odluka, kako bi graðani kontrolisali da Vlada ne radi šta hoæe, jer njene odluke utièu na okolinu. »Treba raditi ono što je najbolje za Crnu Goru, a ne za pojedince«, rekao je on, ocjenjujuæi da se nevladine organizacije za zaštitu okoline ne bore za sopstveno bogatstvo i interese za razliku od, na primjer, asocijacija poljoprivrednika, iako je njihov stav legitiman, veæ govore u ime životne sredine koja nema glas. (kraj) anf/bvm