Podgorica, (MINA) – Izmjenama zakona trebalo bi kriminalizovati nezakonito finansiranje političkih partija, detaljno regulisati pravni status koalicija i grupa birača i usaglasiti rok od kojeg počinje izborna kampanja, ocijenjeno je na sjednici Odbora za antikorupciju. Odbor je danas obavio konsultativno saslušanje o izmjenama zakona o sprječavanju korupcije i finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, na koje nije došao direktor Agencije za sprječavanje korupcije Sreten Radonjić. Radonjić je Odbor dopisom obavijestio da iz opravdanih razloga ne može doći na sjednicu. Predsjednik Savjeta ASK-a, Momčilo Radulović rekao je da se radi na formulisanju izmjena dva sistemska zakona koji se odnose na rad Agencije, jer se dosadašnjom implementacijom pokazali problemi u funkcionisanju ASK-a ali i komunikaciji na institucionalnom nivou. "Preporuke za izmjene zakona smo dostavljali nadležnim radnim tijelima, dio je ispunjen kroz izmjene iz decembra 2017. godine ali dio je i dalje ostao da visi. Nadamo se da će i druge preporuke biti usvojene", kazao je on. Govoreći o Zakonu o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, Radulović rekao da je potrebno detaljno regulisati pitanje pravnog statusa koalicija i grupa birača. On je naveo da su koalicije i grupe birača politički subjekti koji nijesu prepoznati kao pravna i fizička lica i da ne mogu biti prekršajno odgovorni. „Ovdje je neophodno da svi politički subjekti budu definisani kao pravna lica, što znači da moraju biti registrovani, imati svoj pin, sjedište, odgovorno lice i broj žiro računa, što do sada nije bio slučaj“, objasnio je Radulović. On smatra da je neophodno usaglasiti rok od kojeg teče izborna kampanja. „Politički subjekti predaju izborne liste 25 dana prije dana izbora i nalaze se formalno u izbornoj kampanji svega 20-ak dana iako vidite da su u kampanji mnogo duže, čime je Agencija onemogućena da kontroliše finansiranje izborne kampanje“, istakao je Radulović. Prema njegovim riječima, potrebno je zakonski regulisati status sopstvenih sredstava tokom izborne kampanje. „Trenutno nije regulisano da li se plaćanje u toku kampanje mogu izvršiti sredstvima prenijetim sa redovnog na izborni račun. Podjela između finansiranja redovnog rada i kampanje je nejasna. Nije jasno da li subjekti mogu da koriste sopstvena sredstva za svrhe kampanje“, naveo je Radulović. Kada je riječ o iznosu i transparentnost priloga fizičkih i pravnih lica partijama, Radulović je rekao da je potrebno utvrditi realne iznose i uvesti obavezu da se prilozi uplaćuju putem računa fizičkih lica, a ne gotovinom na račun političkih subjekata. Kako je dodao, potrebno je jasno definisati u kojim slučajevima kršenja se izriče mjera potpune ili djelimične obustave budžetskih sredstava. Radulović je rekao da bi bilo potrebno uvesti obavezu dostavljanja Agenciji tačnih i potpunih izvještaja o prikupljenim sredstvima za izbornu kampanju, kao i kazne ukoliko se ne dostave tačni podaci o porijeklu i iznosima donacija. Analizirajući Zakon o sprječavanju korupcije, Radulović je rekao da je Savjet predložio uvođenje odredbe po kojoj javni funkcioner ne može biti razriješen do okončanja sudskog postupka. Kako je rekao, smatraju da bi bilo korisno uvesti obavezu donošenja podzakonskih akata u organima vlasti kako bi se detaljno definisalo postupanje po odlukama ASK-a, odnosno da se osigura jednoobrazno postupanja u slučajevima kada se utvrdi kršenje. Poslanik Demokratskog fronta (DF), Jovan Vučurović, rekao je da je pitanje da li ASK ima snage da se odupre političkim uticajima na njen rad, koji su do sada bili dominantni. „Indikativno je da ovdje danas nije direktor ASK-a. Nakon što šefovi Tužilaštva nijesu došli na saslušanja Odbora, krajnje je sumnjivo što danas ovdje nije Radonjić, koji je jedini mogao da odgovori na neka pitanja koja su aktuelna i koja interesuju građane i javnost“, naveo je Vučurović. On je dodao da DF nema povjerenja u rad ASK-a, da oni mogu da funkcionišu kao nezavistan organ, oslobođen od političkih uticaja, niti da odgovorno sprovode zakone koliko god oni budu dobri. Poslanici vlasti demantovali su medijske natpise da je u okviru izbornih reformi predloženo da se Savjet ASK-a bira na Odboru za antikorupciju, a direktor u Skupštini. Radulović je rekao da bi promjena u izboru članova Savjeta bila kontraproduktivna i da ne bi doprinijela unaprjeđivanju rada, dok bi promjene u načinu izbora direktora unazadile rad Agencije i njen položaj, a povećali njenu zavisnost od političke volje određenih subjekata. Predsjednik Odbora Predrag Bulatović kazao je da je radni dokument Evropske komisije (EK) o stanju u poglavljima 23 i 24, iako Vlada kaže da je ohrabrujući, vrlo kritički orjentisan vezano za ASK i kontrolu finansiranja partija i da traži radikalne promjene. On je kazao da bi promjene u načinu izbora članova Savjeta i direktora ASK-a bile korak unazad i suprotno zahtjevima EK, da se eliminiše uticaj na Agenciju. Bulatović je rekao da je DF za predlog da se nezakonito finansiranje uvede kao novo krivično, propišu sankcije i da bude u Krivičnom zakoniku. Poslanica Demokratske partije socijalista Daliborka Pejović ocijenila je da treba bolje pravno pozicionirati ASK, odnosno da ona treba biti prepoznata kao državni organ ili pravno lice, a ne kao nezavisno tijelo. Ona je kazala da treba intenzivirati kontrolu i nadzor nad radom Agencije i da jednogodišnji izvještaji ne mogu biti rješenje. Milica Kovačević iz Centra za demokratsku trenziciju ukazala je na problem sa transparentnošću i zakonitošću finansiranja političkih partija i izbornih kampanja. CDT je predložio kriminalizaciju prestupa u oblasti finansiranja političkih partija i izbornih kampanja. „Predožili smo da se propišu inkriminacije za povredu slobode pri finansiranju, prihvatanju finansiranja iz nedozvoljenih izvora, ali i za davanje priloga i falsifikovanje izvještaja koji se predaju agenciji tokom izbora. Bez propisivanje inkriminacije za ove stvari neće biti ostvaren nikakav napredak jer prekršajna sankcija je izuzetno benigna“, istakla je Kovačević. Ona je kazala da treba propisati obaveze Agenciji šta i kako treba provjeravati. Prema riječima Kovačević, neophodno je unaprijediti kapacitete ASK-a i njenu nezavisnost i samostalnost podizanjem kriterijuma za izbor članova Savjeta i povećanjem ovlašćenja i obaveza Savjeta nad radom direktora Agencije. Igor Pavićević iz Instituta sertifikovanih računovođa rekao je da ASK treba da preuzme proaktivnu ulogu, a ne da daje samo preporuke. Predsjednik Upravnog odbora Instituta alternativa, Stevo Muk smatra da treba obezbijediti integritet rukovodstva ASK-a, odnosno obezbijediti da direktor Agencije ne smije da bude u srodstvu sa predsjednikom države, premijerom, ministrima. On je rekao da „nema tog zakona o finansiranju političkih subjekata i kampanja i ASK-a koji će spriječiti nezakonito finansiranje stranaka onako kako smo ga vidjeli da video snimku u januaru“. „To samo mogu policija i nadležno tužilaštvo zajedno, i to u vrijeme kada se radnja tog krivičnog djela priprema, a onda mjerama tajnog nadzora. Za to nam je potrebno neko drugo tužilaštvo i policija“, dodao je Muk. On je rekao da treba mijenjati pravila koja važe za zapošljavanje u javnom sektoru, jer tu postoji veliki prostor za zloupotrebe u političke svrhe. Zoran Vujičić iz Građanske alijanse ocijenio je da bi Zakon morao jasno da definiše odnos između direktora i Savjeta, kako se ne bi dešavalo da član Savjeta bude smijenjen na osnovu inicijative direktora. (kraj) nim/žug